BEOGRAD, Srpski privrednici ocijenili su danas da će mjere Vlade Srbije za reprogramiranje dugova preduzeća samo odložiti rješenje problema i da bi umjesto toga trebalo uraditi strukturne i poreske reforme.
“Država ne bi trebalo uopšte da ulazi mnogo u problem privatnih firmi sem da uspostavi jasna pravila igre, da se rokovi plaćanja poštuju i da uz veću efikasnost trgovinskih sudova naplata bude efikasnija”, kazao je portparol Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić.
To podrazumijeva, istakao je on, i da javni sektor i javna preduzeća smanje dugovanja prema privredi jer u ovom ternutku samo lokalna javna preduzeća u Srbiji duguju privredi 34,5 milijardi dinara.
“Imate sada jednu besmislenu situaciju u kojoj država izmišlja kako da pomogne privredi, a ona je privrednu praktično natjerala u gubitke. Preduzeća su za obavljene poslove koji im nisu plaćeni unaprijed platila porez na dodatu vrijednost (PDV), mnogi su podigli i kredite, odnosno kreditraju javni sektor”, kazao je Rajić.
Kako je naveo, program reprogramiranja dugova preduzeća će pomoći ali će ta dugovanja opet morati da dođu na naplatu i samo se odlaže rješavanje problema, odnosno “presipa se iz šupljeg u prazno”.
Rajić je dodao da će mjere pomoći nekim kompanijama, kao što je na primjer Trajal, koje dobro posluju ali imaju nagomilane dugove iz prošlosti, da premoste probleme.
Sve mjere imaće privremen karakter dokle god država ne bude jedan dobar dio javnih preduzeća privatizovala, istakao je dodajući da se trenutno 45 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije stvara u firmama.
Rajić je kazao i da bi država kroz opsežnu poresku reformu morala da smanji otperećenje za preduzeća na lokalnom i republičkom nivou, jer je nedopustivo da, na primjer u Austriji malo preduzeće mjesečno plaća 18 obaveza, a u Srbiji 42.
“Umjesto što stalno liječimo posljedice, a ne liječimo uzrok, potrebno je da se pristupi korenitoj reformi i omogući preduzećima da se razvijaju i zapošljavaju ljude”, istakao je Rajić.
Potpredsjednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Srbije Milan Knezević kazao je da Vlada pokušava da odsustvo rješenja koje nosi sistem državne uprave zamjeni donošenjem dovitljivih mjera za ono što bi trebalo da riješe strukturne reforme.
“To je isto kao kada bi se mijenjali namještaj u kabinama potonulog broda”, kazao je on i dodao da je najveći dio dugovanja vezan za poslovne odnose banaka i privrede i da ne vidi način na koji bi Vlada mogla da utiče ne dalje refinansiranje i restrukturiranje privrede.
Knežević je ocijenio da je privreda Srbije u katastrofalnoj situaciji jer je 80 odsto preduzeća u jednoj vrsti finansijskog problema.
Kako je rekao, 18.200 preduzeća ove godine trebalo bi da ode u stečaj, jer su u blokadi duže od dvije godine, a 40.000 preduzeća je trenutno u nekoj vrsti kratkoročne ili dugoročne blokade manje od dvije godine.
“Kada biste htjeli da sagledate sveukupnu finansijsku sliku srpkse privrede dobili biste zaključke da se privreda Srbije ne može oporaviti jer ne postoji”, kazao je Knežević, koji je i vlasnik tekstilne kompanije Modus.
Prema njegovim riječima, poboljšanje likvidnosti privrede može da omogući samo povećana tražnja, kroz povećani standard građana, povećanje plata i broja zaposlenih.
“Preporučujemo privredi da se ne zadužuje u vrijeme kada pada tražnja. Mi smo na to upozoravali prije tri godine, a sada imamo epilog da je Srbije ušla u jednu vrstu narkomanskih finansija, što znači da se više ne bira način kako da se dođe do nove tranše kredita, bez obzira koja je cijena”, ocijenio je Knežević.
To će u jednom trenutku, dodao je, dovesti do kolapsa sistema, što Vlada Srbije uviđa i pokušava da riješi na pogrešan način.
“Rješenje nije moguće novom improvizacijom i dilom države i banaka nego poboljšanjem uslova pirvređevanja poreskom reformom, smanjenjem crnog i sivog tržišta i stavaranjem ambijenta za dugoročni i stabilan opstanak privrede”, naglasio je Knežević.
On je naveo da je privreda Srbije dužna 10 milijardi evra u zemlji i više od 10 milijardi evra u inostranstvu, a za posljednje tri godine dala je 16,5 milijardi evra za otplatu kamata.
Knežević je kazao i da se kroz subvencionisane kredite za dvije godie srpske privreda zadužila 2,5 miliona evra, više od 80 odsto preduzeće je izgubilo kreditni bonitet, a za 40.000 do 50.000 preduzeća ne postoji način za spas. Beta
