Rukovodstvo Goldman Saksa se odreklo milionskih nadoknada

NJUJORK, Goldman Saks je prva američka banka čije je rukovodstvo odlučilo da ukine svoje visoke novčane nadoknade (bonuse) za 2008, koje se povrh plata dodeljuju na kraju svake godine.
 Lukas van Prag, portparol te investicione banke koja je prošle godine sigurno ušla u istoriju berzanskih tržišta kao institucija sa najvišim nagradama za menadžment na cijelom njujorškom Volstritu, saopštio je da je izvršni direktor banke Lojd Blenkfajn (54) i šest njegovih zamjenika obavjestilo kompenzacioni odbor “Goldman Saksa” da se odriču godišnjih bonusa.
 Svaki od tih članova najužeg rukovodstva banke dobija platu od 600.000 dolara, plus godišnje nagrade koje su, recimo, samo za direktora Blenkfajna prošle godine dostigle gotovo 70 miliona dolara, objavila je američka agencija Blumberg.
 “Ubjeđeni su da je to ispravan korak”, dodao je Prag, ukazujući da se rukovodstvo Goldman Saksa odreklo nadoknada pošto nije moglo da ignoriše činjenicu da su sastavni dio ekonomije koja je direktno povezana sa sadašnjom privrednom krizom.
 Nagrade za najviša rukovodstva finansijskih institucija su, poslije izbijanja svjetske ekonomske krize, došla pod lupu poreskih obveznika i kongresmena u SAD, pošto je radi spasavanja banaka i drugih institucija u problemima američka vlada odobrila finansijski paket vrijedan 700 milijardi dolara.
 Banke i berzanske kompanije su obznanile da su od prošlogodišnje propasti američkog hipotekarnog tržišta morali da otpišu, ili su zabeležili gubitke po osnovu nenaplativih kredita, ukupan iznos od 707 milijardi dolara i otpustili su približno 160.000 zaposlenih, objavile su svjetske agencije.
 Njujorški javni tužilac Endrju Kuomo, koji je prošlog mjeseca zatražio od banaka koje su uzele državnu finansijsku pomoć da ga obavijeste o primanjima svojih šefova, pozdravio je odluku “Goldman Saksa”, ocijenjujući da je to “korak u pravom smjeru”.
 Taj gest “Goldman Saksa” je veoma pronicljiv i nadam se da će podstaći na slične korake i druge firme na Volstritu, dodao je tužilac.
 Prošlog mjeseca je britanski “Gardijan” objavio da će menadžerima šest posrnulih banaka na Volstritu, među kojima su i “Goldman Saks”, “Sitigrup”, “Meril Linč”, “Liman Braders” i “Morgan Stenli”, čiji oporavak država pomaže novcem poreskih obveznika, uprkos lošim rezultatima poslovanja, na ime nagradnih bonusa za ovu godinu biti isplaćeno ukupno više od 70 milijardi dolara.
 To je, međutim, naišlo na oštru osudu američke javnosti, a najviše kritika upućeno je na račun Dika Fulda, bivšeg šefa „Liman bradersa”, nekada četvrte najveće investicione banke u SAD, koja je sredinom septembra podnela zahtjev za stečaj.
 Njemu je isplaćeno 485 miliona dolara na ime plate i bonusa za razdoblje od 2000. do 2007. godine, dok je 161 milion dolara za “odrađeni posao” dobio predsjedavajući „Meril Linča” Sten O'Nil, koji je 2007. otišao u penziju, a kasnije je objavljeno da je ta banka izgubila osam milijardi dolara.
 I prvi čovek „Sitigrupe” CCak Prins prošle godine je napustio to mjesto sa 38 miliona dolara otpremnine u bonusima i akcijama, i to pošto je ta banka pretrpjela gubitke od više milijardi dolara, a juče je najavila da će otpustiti više od 50.000 zaposlenih.
 Američko ministarstvo finansija je do sada investiralo ukupno 125 milijardi dolara u devet velikih banaka, između ostalih i u “Sitigrup”, “Džej Pi Morgan Čejs”, “Goldman Saks” i “Morgan Stenli”.
 Za kupovinu akcija banaka radi podrške finansijskim institucijama je od ukupnog paketa američke državne pomoći, vrijednog 700 milijardi dolara, namjenjeno 250 milijardi.