VAŠINGTON, Lideri 20 najrazvijenijih zemalja svijeta obavljaju završne pripreme za predstojeći samit (G20) koji će se sutra održati u Vašingtonu, sa namjerom da se na tom skupu izbore za svoje predloge u vezi sa izlaskom iz globalne ekonomske krize i reformisanjem najvažnijih međunarodnih finansijskih institucija, ocijenjuju američki komentatori.
Domaćin samita G20, odlazeći američki predsjednik Džord Buš, oglasio se izjavom kojom je nedvosmisleno stavio do znanja da se protivi prijedlogu nekih drugih vodećih zapadnih političara koji su zatražili temeljitu reformu međunarodnog finansijskog sistema, a time i osnovna na kojima funkcioniše savremeni kapitalizam.
Buš smatra, kako je prenio predstavnik Bijele kuće za odnose sa javnošću, da je sadašnji oblik kapitalizma, zasnovan na “slobodnom tržištu i naročito slobodnoj trgovini još najbolji sistem za ostvarenje ekonomskog rasta i izbavljenje ljudi iz siromaštva”.
Američki predsjednik je uoči samita “dvadesetorice” odlučio da posjeti i Vol strit (Wallstreet), u nastojanju da se u samom srcu američke finansijske imperije upozna sa tekućim i ne malim problemima koji ove godine muče vodeće svjetsko tržište akcija i kompanije koje na njemu posluju.
Veliko povjerenje u sadašnji model kapitalizma koje Buš, očigledno, još ima, ne dijele dva druga uticajna zapadna politička lidera – britanski premijer Gordon Braun i francuski predsjednik Nikola Sarkozi.
Oni su još prije više od mjesec dana izložili svoje prijedloge za korjenitu promjenu uloge Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB), kao i usvajanje novih pravila za normalizaciju stanja na svjetskom finansijskom tržištu.
Braun i Sarkozi su, takođe, podstakli i primjenu obimne finansijske pomoći za ugrožene banke i druge kompanije u njihovim zemljama, što je nakon toga široko prihvaćeno u cijeloj Evropskoj uniji, kao i nizu drugih zemalja širom svijeta.
Koliko je Sarkozi ozbiljan u namjeri da predloži istinsku reformu sadašnjeg međunarodnog finansijskog sistema pokazuje i njegovo današnje upozorenje da dolar više ne može biti jedina valuta u svijetu koja ima dominantan značaj.
“Odlazim sutra u Vašington kako bih objasnio da dolar, koji je u Breton Vudsu poslije Drugog svjetskog rata bio jedina valuta na svijetu, ne može više to da bude”, rekao je šef države, primajući u Jelisejskoj palati nagradu za političku hrabrost koju mu je dodjelio časopis “Međunarodna politika”.
Dvojica u ovom trenutku vodećih evropskih lidera putuju u Vašington sa namjerom da nagovore američke sagovornike na još aktivniju ulogu i praktično preuzimanje rukovodeće uloge u procesu oporavka svjetske privrede.
Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev, koji će takođe biti među učesnicima samita u Vašingtonu, oglasio se porukom koja je vrlo slična idejama Brauna i Sarkozija.
Medvedev je juče ukazao da “buduća svjetska finansijska arhitektura mora biti mnogo prozračnija nego do sada, više predvidljiva i zasnovana na boljem rukovođenju”.
Šef ruske države se takođe, slično Sarkoziju i Braunu, zalaže za hitnu promjenu uloge i načina funkcionisanja MMF -a i SB, kao i sistema osiguranja od tržišnih rizika, načina obračuna i prikazivanja korporacijskih poslovnih rezultata, kao i više drugih reformskih koraka, sa ciljem da se izgradi novi međunarodni finansijski sistem koji bi zamenio pravila uspostavljena u Breton Vudu, krajem Drugog svjetskog rata.
Konkretne prijedloge o načinu reformisanja međunarodnih finansijskih institucija Medvedev je, kako je saopšteno u Moskvi, već dostavio svojim kolegama iz G20 koji će učestvovati na vašingtonskom skupu.
Japanski premijer Taro Aso takođe je najavio da će u ime njegove zemlje dati odgovarajuće predlog o “potrebnim promjenama” u međunarodnom finansijskom sistemu, a svoje ideje o tome izložiće brazilski šef države, Ignasio da Silva Lula, kao i većina drugih učesnika samita, prenose svjetske novinske agencije.
Predsjednik Venecuele Ugo Čavez, koji neće biti među učesnicima samita G20, iskoristio je, međutim, priliku da se i povodom tog skupa oglasi.
Čavez je iz prestonice njegove zemlje – Karakasa – poručio da i “malene zemlje”, koje nisu pozvane na vašingtonski samit, imaju vlastite ideje kako da se izađe iz postojeće globalne ekonomske krize.
“Niko nas nije pozvao na samit u Vašingtonu, ali to nam neće smetati da obavimo u Karakasu, ili nekom drugom gradu, susret predsjednika i premijera Latinske Amerike, Karipskog basena, Afrike i Azije, rekao je Čavez.
Dok je Čavez najavio neki novi samit manje razvijenih zemalja, ministri finansija G20 već dva dana pregovaraju u Vašingtonu, u nastojanju da u međusobnim konsultacijama objave sve neophodne pripreme za samit “dvadesetorice” od koga, prema ocijeni nekih američkih komentatora, ipak ne treba očekivati “ništa epohalno”. Blumerang
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.