Šef MMF upozorio da je svjetska ekonomija na ivici raspada

VAŠINGTON, Najviši predstavnici razvijenih zemalja u Vašingtonu od petka raspravljaju o globalnoj finansijskoj krizi, pri čemu su se, međutim, do sada jedino složili u tome da je tu krizu neophodno zajednički riješiti, ukazuju danas analitičari širom svijeta.
 Zbog toga je šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Štros-Kan sinoć u Vašingtonu, gde je u toku godišnja skupština MMF-a i Svjetske banke, ozbiljno upozorio svjetske lidere da sa odgovarajućim mjerama ne bi trebalo odugovlačiti pošto “svetski finansijski sistem balansira na ivici sistemskog raspada”.
 “Sve snažnija uznemirenost u vezi sa solventnošću nekih najvećih američkih i evropskih finansijskih institucija dovela je svetski finansijski sistem na ivicu sistemskog raspada”, citirao je britanski “Bi-Bi-Si” Štros-Kana.
 Predsjednik MMF-a razloge sadašnje teške situacije vidi u “panici izazvanoj padom banaka”, na koju, prema njegovom mišljenju, razvijene zemlje nisu u dovoljnoj mjeri reagovale, tako da nisu obnovile povjerenje u finansijska tržišta.
 Štros-Kan se juče u Vašingtonu sastao sa predstavnicima zemalja grupe G7, američkim predsjednikom Džordžom Bušom i predstavnicima Svjetske banke, nakon čega je izjavio da bi MMF trebalo da “u dubinu ispita razloge krize i da koordinira svoje postupke sa ostalim institucijama”.
 Prema njegovom mišljenju upravo je MMF pravi fond za taj posao koji već ima pripremljene izvore da bi mogao da pomogne bilo kojoj zemlji koja se zbog posljedica krize našla u finansijskim problemima.
 Izjava Štros-Kana je usljedila poslije serije pregovora najviših finansijskih zvaničnika, koji su počeli u petak sastankom ministara finansija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta grupacije G7, koji su usvojili akcioni plan borbe protiv finansijske krize u pet tačaka.
 Taj plan, koji prema mišljenju mnogih analitičara, “nije donio nikakve konkretne, već samo uopštene mjere”, naveo je Rojters, podržali su noćas i finansijski predstavnici iz 158 zemalja članica MMF-a, koji su učestvovali na sastanku odbora MMF-a. 
 Odbor MMF-a, kojim je predsjedavao egipatski ministar finansija Jusuf Butros-Gali, saopštio je da odgovori na krizu moraju biti “izuzetna budnost, koordinacija i spremnost da se pristupi odvažnim koracima”, citirale su Galija novinske agencije.
 Akcionim planom grupe G7, u kojoj se nalaze SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Japan, Italija i Kanada je, između ostalog, istaknuto da je neophodno iskoristiti sva raspoloživa sredstva za podršku sistemski važnim finansijskim institucijama i ne dozvoliti njihov krah.
     Zatim, da je neophodno preduzeti sve neophodne mjere radi deblokade kreditnih i finansijskih tržišta i obezbjediti širok pristup bankama i drugim institucijama sredstvima koja im obezbjeđuju likvidnost.
     Akcionim planom je predviđeno i da se bankama obezbjedi mogućnost da dobijaju kapital ne samo iz privatnih, već i iz državnih izvora i to u dovoljnim iznosima kako bi bilo obnovljeno povjerenje u kreditne operacije.
    Takođe, kako je istaknuto, neophodno je da se obezbjedi pouzdanost nacionalnih programa za osiguranje uloga, a kada to bude potrebno da se primjene mjere radi obnove sekundarnih hipotekarnih tržišta i drugih tržišta sa hartijama od vrijednosti.
 Sve ove mjere se, prema zaključcima G7, trebaju sprovoditi tako da budu zaštićeni poreski obveznici i da to ne bude na štetu druge zemlje. Kakva konkretna sredstva se za to trebaju upotrebiti, u tom dokumentu se, međutim, ne navodi, ukazuju svjetske agencije.
     I predsjednik SAD je juče, poslije susreta sa finansijskim liderima G7, izjavio da tekuća svjetska finansijska kriza zahtjeva globalnu i koordiniranu odgovornost, a da vodeće industrijske zemlje treba da rade zajedno radi što hitnijeg rješavanja nastalih problema.
      “Svako od nas priznaje da je ovo ozbiljna globalna kriza i zato je potrebna i ozbiljna globalna odgovornost”, precizirao je Buš, u izjavi datoj novinarima, izražavajući uvjerenje da vodeće svjetske ekonomije mogu da izađu na kraj sa tekućim izazovima, napominjući da će SAD koristiti sva raspoloživa sredstva da riješe nastalu finansijsku krizu u zemlji.
      Buš je, takođe, upozorio na ograničeno vrijeme u kome brzo treba raditi da bi se rješile sve teže posljedice globalne kreditne krize koja je počela u avgustu minule godine, nakon sloma američkog hipotekarnog tržišta.
       On je ocijenio da se “korist od primjene dogovorenih mjera neće osjetiti odmah, ali će navedene akcije pomoći da se stabilizuju tržišta i povjerenje u finansijske institucije”, naglašavajući da će G7 sa svim ovim u vezi tesno sarađivati sa drugim zemljama, označenim kao grupacija G20, u kojoj su i Kina, Indija i Rusija.
      I američki ministar finansija Henri Polson je ocijenio da je akcioni plan G7 “neodložnog karaktera”.
       O ekonomskim problemima koji su pritisli cio svijet, razgovara se danas i u Parizu, gde će  lideri 15 članica evrozone, zajedno sa predsjednikom Evropske komisije Žoze Manuelom Barozom i šefom Evropske centralne banke Žan-Klodom Trišeom, razmatrati na vanrednom sastanku mogućnosti preduzimanja odgovarajućih mjera radi rješavanja aktuelne finansijske krize.
       U susret tom skupu juče su se francuski predsjednik Nikola Sarkozi i njemačka kancelarka Angela Merkel saglasili da je neophodan zajednički nastup obje zemlje u rješavanju “kulminirajuće finansijske krize”, iz koje se Evropa, drugačije ne može izvući.
       Istovremeno su, međutim, isključili mogućnost stvaranja cijeloevropskog spasonosnog fonda koji bi pomagao bankama pred pretećim krahom, objavile su svjetske agencije.