BEOGRAD, Besparica je natjerala mnoge građane Srbije da se sjete svojih rođaka sa sela. Jedino tako mnogi uspjevaju da ostave napune povrćem, a zamrzivače mesom.
Statistika kaže da „naturalni“ prilivi u budžetu domaćinstva čine prosječno 5,6 odsto, ali iskustvo pokazuje da se gotovo čitavi gradovi na jugu Srbije, oslanjaju i zavise od – sela.
Tako preživljavaju mnogobrojne porodice u južnim i zapadnim dijelovim Srbije. Upravo u najsiromašnijim krajevima zemlje.
Zvanični podaci o naturalnoj potrošnji, koja bilježi pomak posljednjih godina, pokazuje da svoje potrebe domaćinstva često „krpe“ razmjenama. Takav vid snabdijevanja i „krpljenja“ kućnog budžeta najzastupljeniji je na teritoriji Šumadije i južne i istočne Srbije.
– U beogradskom regionu naturalna razmjena zastupljena je sa svega 1,2 odsto, dok je gotovo osam puta veća u zapadnim i istočnim krajevima zemlje, gdje dostiže 8,9 odsto – kažu u Zavodu za statistiku Srbije. – U Vojvodini taj udio iznosi 4,6 odsto. Prosječno na teritoriji Srbije to je 5,6 odsto.
Stručnjaci tvrde da su „dotacije“ od poljoprivrede uvijek bile oslonac mnogobrojnih porodica, posebno srednjeg staleža. Sve učestalije vraćanje ovakvom „punjenju“ frižidera posljedica su velike nemaštine i nezaposlenosti.
– Ljudi se sada, naravno, tamo gdje je moguće okreću selu i svojoj okućnici kako bi pokrili sopstvene potrebe – smatra Vladana Hamović, ekonomista. – To, s jedne strane i nije loše, jer se narod ponovo vraća zemlji. Nažalost, proizvodi se samo za golo preživljavanje, ne i za dalju prodaju. I tu nema napretka.
Najveći udio u ukupnim prihodima srpskih domaćinstava, inače, čine zarade iz redovnog radnog odnosa sa oko 48 odsto i penzije sa 34 odsto. Ostatak čine primanja van radnog odnosa, socijalna primanja, ali i naturalna, pomoć rođaka sa sela, razmjena usluga.
– Pomoć sa sela je uvijek dobrodošla, posebno sada kada nam sve pare idu za hranu – kaže Milena S. iz Pirota. – Od oca i majke koji su se vratili u zavičaj, dobijamo i meso i jaja, a stiže nam i krompir, luk i zimnica. To mojoj porodici mnogo znači. Novosti
Komentariši