BEOGRAD – Kraj juna sljedeći je termin koji nestrpljivo očekuju svi građani koji imaju dugoročne kredite sa promjenljivom kamatnom stopom koja uključuje tromjesečni ili šestomjesečni euribor. Naime, vrijednost ove kamate na dan 30. juna biće korišćena za obračun narednih rata kredita – julske, avgustovske i septembarske za zajmove sa tromjesečnim euriborom, odnosno sljedećih šest rata za kredite sa šestomjesečnim euriborom.
Trenutna vrijednost tromjesečnog euribora je 3.469 odsto, što je skoro pola procenta više u odnosu na prethodni obračunski period 31. marta (3.038 odsto). Šestomjesečni euribor je na nivou od 3.762 odsto, što je rast veći od jednog procenta u odnosu na kraj prošle godine, kada su posljednji put obračunavane rate ovih kredita (2.693 odsto).
Ekonomisti i analitičari smatraju da će Evropska centralna banka (ECB) najvjerovatnije nastaviti da povećava ključne kamatne stope na svojim sastancima u junu i julu, što će uticati i na dodatno poskupljenje kredita, odnosno rast mjesečnih rata, jer će donijeti skok kamate po kojoj grupa evropskih banaka jedna drugoj pozajmljuju novac – euribora (Euro Interbank Offered Rate).
Konkretno, tromjesečni euribor je posljednjeg radnog dana prošle godine vredio 2.132 odsto, na kraju marta 3.038 odsto, a 9. juna 3.469 odsto. U prevodu – ako vam kamata na kredit iznosi tri odsto plus tromjesečni euribor, ona je sa 5.132 odsto u januaru skočila na 6.469 odsto sredinom juna.
Što se tiče šestomjesečnog euribora, čija se vrijednost za korisnike kredita obračunava dva puta godišnje – krajem juna i krajem decembra – ona je od 2.693 odsto na kraju 2022. godine stigla do 3.762 odsto početkom juna. Tako je kamata od tri odsto plus šestomjesečni euribor porasla sa 5.693 odsto na ukupno 6.762 procenta.
U prethodnih godinu i po dana mjesečne rate kredita su rasle od desetak, pa do više od 50 evra. Bankari podsjećaju da svaka računica zavisi od konkretnog zajma, a to znači od visine kredita, ukupne kamate i varijabilnog dijela, roka otplate, već otplaćenog dijela… Što je kredit u kasnijoj fazi manji je udio kamate u mjesečnoj rati, pa korisnici mogu očekivati i manje povećanje prilikom skoka euribora.
Inače, od pet najvećih banaka u Srbiji, tri banke svoje promjenljive kamate vezuju za tromjesečni euribor, a ostale dvije za šestomjesečni. To znači da se rate kredita usklađuju 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra (u prvom slučaju), odnosno 30. juna i 31. decembra (u drugom).
Takođe, postoji i bar jedna banka na srpskom tržištu koja svoje varijabilne kamate vezuje za jednomjesečni euribor (1M). Ona svakog mjeseca šalje novi obračun rate svojim klijentima.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije povećao je prošle nedjelje referentnu kamatnu stopu za novih 25 baznih poena, na nivo od 6.25 odsto, čime je nastavio zaoštravanje monetarne politike poslije prošlomjesečne pauze. Povećana je i stopa na depozitne olakšice, na pet odsto, kao i stopa na kreditne olakšice – na 7.5 procenata. Tako su uz kredite indeksirane u evrima poskupjeli i dinarski zajmovi.
U saopštenju iz kabineta guvernera NBS istaknuto je da je pri donošenju ovakve odluke Izvršni odbor procjenio da je još uvijek potrebno nastaviti sa umjerenim zaoštravanjem monetarnih uslova kako ne bi došlo do rasta inflacionih očekivanja i kako bi se osiguralo da se inflacija nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u horizontu projekcije.
“Prenošenje dosadašnjeg povećanja referentne kamatne stope na kamate na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike putem kanala kamatne stope”, ocjenjeno je iz centralne banke.
Prema aktuelnoj projekciji, Izvršni odbor NBS očekuje da će međugodišnja inflacija nastaviti da se kreće opadajućom putanjom, uz znatniji pad u drugoj polovini ove godine. Ulazak inflacije u granice cilja od tri plus/minus 1.5 odsto očekuje se sredinom 2024. godine. Biznis.rs
Komentariši