Slobodna trgovina poljoprivrednim proizvodima ugrožava siromašne

LONDON,  Slobodna trgovina poljoprivrednim proizvodima može naškoditi naporima za smanjenje siromaštva u zemljama u razvoju i nanjeti štetu prirodnoj sredini, upozoreno je u izvještaju sačinjenom pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija i Svjetske banke.
  “Otvaranje nacionalnih tržišta za međunarodnu konkurenciju može, u odsustvu osnovnih nacionalnih institucija i infrastrukture, dovesti do dugoročnih negativnih uticaja – povećanja siromaštva, smanjenja prehrambene sigurnosti i ekoloških poremećaja”, navedeno je u izvještaju, koji je sačinila institucija objavljenom istovremeno u nekoliko gradova širom svijeta.
  Cilj izvještaja je da se pronađu načini za smanjenje gladi i siromaštva u svijetu u narednih 50 godina kada će, kako se očekuje,  tražnja prehrambenih proizvoda znatno porasti.
  Cijene hrane su već u velikom porastu kao odgovor na povećanje tražnje koje je rezultat rasta populacije i promjena u načinu ishrane u zemljama u razvoju, kao što je Kina, što podstiče zabrinutost da bi to moglo imati negativnog uticaja na siromašne u svijetu.
  Već su zabilježeni protesti i nemiri zbog nestašice hrane na Haitiju, u Kamerunu, Nigeru i Burkini Faso, kao i u Indoneziji i na Filipinima, podsjetila je agencija Rojters.
  Jedan od autora studije Robert Votson (Watson) je precizirao da je poskupljenje hrane posljedica povećane tražnje, nepovoljnih vremenskih uslova, izvoznih restrikcija, špekulacija na tržištima sirovina, izdvajanja obradivog zemljišta za gajenje usjeva za proizvodnju biogoriva, prije svega u SAD, i jačanja cijena energenata.
  Vodeći finansijski zvaničnici svijeta su proteklog vikenda, sa  prolećnog zasjedanja Svijetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu zatražili preduzimanje hitnih mjera za zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, upozorivši na moguće širenje socijalnih nemira ukoliko se to ne učini, podsjetila je agencija.
  Autor studije, grupacija IAASTD, čiji su pokrovitelji SB, Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), je ukazala da je korist od povećanja poljoprivredne proizvodnje nepravično raspoređena i da sadašnji sistem doprinosi povećanju jaza između bogatih i siromašnih.
  U studiji se poziva i na temeljno ispitivanje uticaja genetski modifikovanih usjeva (GMO) i biogoriva na prirodnu sredinu. GMO usjevi se već široko gaje u nekoliko vodećih proizvođačkih zemalja, uključujući SAD, Brazil i Kinu, a njihovi pobornici smatraju da ta tehnologija može pomoći usjevima da se prilagode novim uslovima izazvanim klimatskim promenama i doprinjeti smanjenju emisije ugljendioksida.
  Protivnici GMO su, pak, skeptični i ukazuju na zabrinutost potrošača u Evropskoj uniji zbog mogućeg štetnog uticaja GMO na ekologiju i neškodljivost prehrambenih proizvoda.
  Izvještaj su prihvatile 64 zemlje, uključujući Francusku, Poljsku, Kinu i Indiju, ali ne i SAD, Australija i Kanada koje su izrazile izvjesne rezerve.