LJUBLJANA, Slovenija će početi otkupljivati svoje državne obveznice nominirane u američkim dolarima, piše u srijedu ljubljansko “Delo” koje se poziva na izjave koje su došle iz ministarstva finansija.
Direktor trezora ministarstva finansija Marjan Divjak izjavio je ovih dana u Beču, na konferenciji o finansiranju država Srednje i Istočne Evrpe koje organizira Euromoney, da će Slovenija ove godine početi otkupljivati svoje obveznice u dolarima koje je izdavala 2012. godine i kasnije.
U situaciji kad joj je zbog problema sa stanjem u prezaduženim državnim bankama bilo praktično onemogućeno, Slovenija se na američkom finansijskom tržištu zadužila izdavanjem obveznica u američkim dolarima uz kamatnu stopu od oko 5,5 odsto, a od ukupno oko 45 milijardi evra vanjskog zaduženja Slovenije na dug u američkim dolarima otpada oko 9 milijardi.
Budući da je finansiranje na evropskom tržištu za države jeftinije od zaduživanja na globalnom dolarskom finansijskom tržištu, vlada premijera Mire Cerara odlučila se na otkup dolarskih obveznica koje suu plasirale ranije vlade, navodi “Delo”.
Dolarske obveznice Slovenija želi zamijeniti za obveznice u evrima, s dospijećem od 12 do 15 godina, izjavio je Divjak za “Delo”. Tu su i bojazni od rasta tečaja američkog dolara prema euru, uslijed nove poliitike rasta kamata od strane američke centralne banke.
Iako su slovenske dolarske obveznice prilikom njihova izdavanja dodatno zaštićene od valutnog rizika tzv. unakrsnim swapom te nisu donijeli veći rast troškova servisiranja, računa se da je dug u eurima stabilniji, osobito jer su u Sloveniji krediti u euro valuti opet dostupniji nakon što je započela sanaciju banaka i smanjila javni deficit na manje od tri posto.
Slovenački mediji navode da slovenski javni dug koji je lani prešao 80 odsto BDP-a nije kritičan, ali da njegov rast treba zaustaviti jer bi mogao dovesti do strukturnih teškoća države ako svjetska ekonomija opet uđe u novu recesiju, sličnu onoj nakon 2008. godine.
Tada je slovenačkii javni bruto dug iznosio samo nešto više od 20 odstoBDP-a, a od onda je učetvorostručen, što znači da država nema financijsku rezervu za suočavanje s mogućom novom krizom koju bi moglo izazvati naglo usporavanje rasta kineske privrede. Biznis.ba
Komentariši