BEOGRAD, Za tačno tri mjeseca stupa na snagu potpuna liberalizacija tržišta kada će 96 odsto poljoprivrednih proizvoda u Srbiji moći da se uvozi bez carine.
Ukidanje uvoznih dažbina najvjerovatnije neće osjetiti potrošači kroz povoljnije cijene, ali sigurno hoće poljoprivrednici iz Srbije, koji nisu spremni za konkurenciju.
Svi proizvodi koje Srbija nema, poput agruma i drugog južnog voća, liberalizovani su još 2009. godine. kroz dva mjeseca biće potpuno ukinuta carina na krompir, sušeno voće, smrznute maline i još mnogo toga.
– Srbija nije spremna za carinsku liberalizaciju, jer je i bez nje u posljedoj deceniji nestalo 150.000 seljačkih gazdinstava – kaže prof. Miladin Ševarlić. – Kada stupi na snagu liberalizacija izgubićemo još 250.000 gazdinstava, a prva su na udaru staračka i domaćinstva koja nisu orijentisana na visokodohodnovnu proizvodnju. To je priprema terena za GMO hranu zbog koje će sve ostalo postati nerentabilno.
Međutim, proizvodi koje Srbija ima ostaće zaštićeni carinama i poslije 2014. godine. Riječ je o voću i povrću, žitaricama, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima. Ne računajući potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, za zaštićene proizvode i dalje će postojati carina, ali smanjena. Carina za jogurt će sa sadašnjih osam odsto naredne godine biti smanjena na šest odsto, a za teleće meso iz EU carina će biti niža sa 15 na 12 odsto.
Od 2015. godine, međutim, ukidaju se sve proizvodne kvote i tada će nastati haos u sektoru mlijeka, jer će svaka zemlja moći da proizvode koliko hoće, pa će bogate zemlje sa nižim cijenama doći i na tržište Srbije. Ipak, uvozni proizvodi od 1. januara neće pojeftiniti kao što ništa nije od 2009. godine kada je počelo fazno smanjenje carine, ali će zadati udarac proizvođačima.
– Agroprivreda je najveća razvojna šansa Srbije, ali Srbija nije spremna za carinsku liberalizaciju – kaže Dragan Šagovnović, generalni direktor Ekonomskog instituta. – Sa potencijalima koje ima Srbija bi mogla da od agrara ima bar tri puta veći efekat u vrlo kratkom roku i da umjesto sadašnjih 4,5 zarađuje bar 13-14 milijardi evra. Međutim, agrar je podnio najveći teret u prethodne dvije decenije, jer je to što smo imali struju u agrar bio jedini faktor suvereniteta. Pod hitno mora da se donese dugoročna strategija šta će Srbija proizvoditi i da je ne mijenja svaka nova vlada, jer u poljoprivredu treba godinama ulagati da bi se isplatilo.
Rakija i meso
Meso, mlijeko, brašno, šećer i ulje, i nakon 2014. godine, kada na snagu stupi potpuna liberalizacija tržišta, imaće određen nivo zaštite. Carina na svježe goveđe meso biće 12 odsto, svinjsko 9,8, a pileće 4,5 odsto. Jogurt će biti zaštićen carinom od oko šest odsto, maslac i mlečni namazi, a sir 10,7 odsto. Na uvoz rakije dažbina će će iznositi devet odsto. Novosti
