Srpska zbog poreza zakočila gradnju panela na kućama

TREBINJE – Elektroprivreda Republike Srpske obustavila je sve aktivnosti vezane za prosumjere i postavljanje solarnih panela na domaćinstva zbog kako kažu neusaglašenosti Zakona o obnovljivim izvorima energije RS i Zakona o PDV-u koji je na nivou BiH.

Naime, kako je juče tokom posljednjeg panela Samita energetike u Trebinju kazao izvršni direktor sektora za snabdijevanje u Elektroprivredi Republike Srpske Zoran Vuković Zakon o PDV nalaže da se sva energija preuzeta iz mreže oporezuje sa PDV, dok bi prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije porez trebalo obračunati na razliku između preuzete i predate količine električne energije, odnosno na osnovu neto mjerenja.

“Mi smo uputili parlamentu BiH prijedlog za izmjenu Zakona o PDV-u po toj osnovi. Zakonodavni odbor je to obradio i dao u dalju procerudu, a mi čekamo da se to stavi na dnevni red. Ta problematika je prisutna odavno. Optimista sam da će se to što prije promijeniti”, rekao je Vuković.

On podsjeća da je 2022. godine, nakon usvajanja Zakona o Obnovljivim izvorima energije ERS pokrenuo inicijativu da se na 50.000 krovova u Srpskoj postave solarni paneli.

Program energetske održivosti, kako su ga tada nazvali trebao je da rastereti elektro energetski sistem za oko 300 gigavat časova. Po njemu proces se može nastaviti, čim se Zakon o PDV-u izmijeni.

“Pripremili smo svu podršku, softversku platformu, račune na neto obračun, ugovore”, poručio je Vuković.

RERS: Nema potrebe za izmjenom zakona

Međutim, predstavnik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Aleksandar Jegdić na panelu “Prosumeri, energetske zajednice – upravljanje solarnim elektranama” nije dijelio isto mišljenje.

On navodi da su sve institucije u Srpskoj dužne da sprovode zakon koji je donijela Narodna skupština RS, pa tako i onaj o OIE.

“Smatramo da ne postoji nikakva prepreka za sticanje statusa kupca proizvođača i njegovu primjenu te zaključivanje ugovora o snabdijevanju sa šemom obračuna i neto mjerenja”, rekao je Jegdić.

Dodaje da je izradom zakona i podzakonskih akata značajno pojednostavljena procedura izgradnje i priključenja te da nema osnova da se cijeli proces blokira.

“Zakon o OIE dozvoljava proizvodnju električne energije krajnjim kupcima za svoje potrebe i to se ne smatra obavljanjem privredne djelatnosti. Izmjena zakona o PDV-u bi bila dugogodišnji proces a mi ne treba da odugovlačimo jer ćemo zaustaviti jednu fantastičnu ideju”, poručio je on.

Veliko interesovanje građana

Inače, kod građana u Srpskoj postoji veliko interesovanje za solarne panele, o čemu je posvjedočila Dajana Tejić, menadžer strateškog upravljanja u kompaniji “Etmax” iz Banjaluke koja je svojevrsni pionir u ovoj oblasti na našim prostorima.

“Veliki je broj onih koji su iskazali interesovanje za program ERS-a. Mi imamo enorman broj upita ljudi koji su voljni o svom trošku da instaliraju solarne elektrane. Imamo saradnju sa veoma stručnim proizvođačima opreme i ljudima koji imaju znanje pa ta rješenja primjenjujemo na domaćem tržištu. U tehničkom smislu možemo da odgovorimo na sve potrebe tržišta”, rekla je ona.

Smatra da nije dobro predstavljati mjere i programe koji se ne mogu realizovati jer se u javnosti stvara utisak da se nešto ne radi dobro.

Takođe, ispričala je i da postojeći prosumjeri imaju problem jer nemaju mogućnost da distributivnu mrežu koriste kao mrežu za baterijski sistem, odnosno nemaju mogućnost da iskoriste svoj puni potencijal.

Srbija u naletu

Dok Republika Srpska bukvalno stoji u mjestu po ovom pitanju, Srbija značajno napreduje. Prve ugovore sa prosumerima su sklopili u martu 2022. godine, a danas ih imaju preko 3.000.

Instalisani kapaciteti iznose 46 megavata, od čega 30 odsto pripada preduzećima a ostalo domaćinstvima. Mimo lične potrošnje prosumjeri su u mrežu Srbije ubacili 16 gigavata zelene energije.

Direktor sektora za upravljanja kupcima Elektroprivrede Srbije Ivana Đorđević kaže da su problemi oko porezivanja bili slični.

“Naši prvi kupci su bili u stanju šoka i postojalo je veliko nezadovoljstvo. Izgubili su povjerenje da država ima dobru volju u cijeloj priči. Međutim, zakoni su se prilagodili i izmijenili pa prosumjeri u prosjeku imaju između 30 i 35 odsto poreske uštede u odnosu na raniji period. Iako je postojalo nezadovoljstvo porezima nismo imali pad u broju zahtjeva”, ispričala je ona.

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu Nikola Rajaković, jedan od prosumjera u Srbiji. Kaže da je ponosan što je kupac – proizvođač, a smatra da bi solarni paneli trebali biti montirani na svim javnim ustanovama na cijelom Balkanu.

Kaže da najozbiljnija naučna istraživanja predviđaju da će u budućnosti u ukupnoj finalnoj proizvodnji energije prosumjeri čestvovati sa jednom trećinom.

Dodaje da je danas najjeftiniji kilovat sat koji se može proizvesti onaj sa panela na krovu kuće, te da je struja u termoelektranama skuplja i do četiri puta.

“Na mom krovu na porodičnoj kući imam panel od devet kilovata i izuzetno sam zadovoljan. Pored potrošnje na njega punim i svoje električno auto, a kao svojevrsni znak zahvalnosti višak struje ide u elektro mrežu Elektroprivredi Srbije”, ispričao je Rajaković.

Prema definiciji, prosumjeri su kupci koji proizvode obnovljivu energiju za sopstvenu potrošnju ali je takođe mogu skladištiti i prodavati. Djelatnost nije komercijalna, već da bi se zadovoljile sopstvene potrebe.

Kakva je situacija u EU?

Inače, kada je poreska politika u Evropi u pitanju, ona se razlikuje od zemlje do zemlje.

Pojedine zemlje su oslobodile prosumjere od plaćanja PDV-a jer to ne smatraju ekonomskom aktivnošću, ali to važi samo ako je proizvodnja manja od potrošnje.

Ako proizvodi više, to više nije slučaj i na njega se mogu primjenjivati poreske odredbe.

Mađarska je tako oslobodila prosumjere PDV – a, dok je u Italiji poreska stopa smanjena za 50 odsto.

Generalno, prosumjeri u EU osiguravaju oko četiri odsto ukupne električne energije. Procenat će prema procjena rasti na preko 50 odsto 2050 godine.

EU ima i strategiju kada je solarna energija u pitanju. Osim promocije i brze gradnje, tu su i procedure za brzo odobrenje i priključenje kao i obezbjeđivanje dovoljno obučene radne snage.

Trendovi su da se ograniči rok za odobrenje za priključenje te da postavljanje panela bude obaveza za sve buduće novoizgrađene objekte veće od 250 kvadrata.

U svakoj opštini koja ima više od 10.000 stanovnika treba da se uspostavi bar jedna energetska zajednica do 2025. godine.

Inače, na panelu o prosumjerima su učestvovali i predstavnici “Nove banke” i “Unicredit banke” koji su poručili kako su zainteresovani za finansiranje projekata iz obnovljivih izvora energije te da imaju posebne prooizvode iz te oblasti.

CAPITAL: Dejan Tovilović