Stanivuković ne odustaje od zamjene zemljišta sa firmom „Korićanac ZRUG“

BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zatražio je mišljenje Pravobranilaštva RS na Ugovor o zamjeni nekretnina između Grada Banjaluka i firme „Korićanac ZRUG“ i tako pokazao da ne odustaje od sporne zamjene zemljišta, ali je u ruke pravobranilaca prebačen vruć krompir i odgovornost za zaključenje ugovora kojim se Gradu nanosi višemilionska šteta.

Tim spornim ugovorom o čemu je pisao CAPITAL firmi „Korićanac ZRUG“ za 6,5 duluma zemljišta kojim će ići pristupni put za novi most u naselju Česma u zamjenu se daje 2,8 duluma atraktivnog gradskog zemljišta kod zgrade Vlade RS.

Stanivuković se danas na konferenciji za novinare pravio nevješt izbjegavajući direktan odgovor na pitanja CAPITAL-a o spornom ugovoru. Samo kratko je rekao da „sve u vezi sa tim ide po proceduri“, ali kasnije je naložio svojim saradnicima da nam konkretno odgovore.

„Odsjek za pravna pitanja je uputio nacrt ugovora Pravobranilaštvu RS“, potvrđeno je potom za CAPITAL.

Član 16. Zakona o Pravobranilaštvu RS kaže da „Pravobranilaštvo ima pravo i obavezu da pokrene postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom radi zaštite imovinskih prava i interesa zastupanih subjekata u slučajevima kada je to propisano zakonom, kada to pismeno zahtijevaju subjekti koje zastupa ili kada na drugi način sazna da je to potrebno“.

Pored toga, zakon kaže sljedeće: „Ako je Pravobranilaštvo mišljenja da je zaključeni ugovor ništavan, podnijeće tužbu za utvrđivanje ništavnosti, a u slučaju da je ugovor rušljiv, podnijeće tužbu za poništenje“.

U ovom slučaju to znači da je Stanivuković u ruke Pravobranilaštva RS prebacio odgovornost za štetu koja prijeti Gradu ako se zaključi ovaj sporni ugovor, jer Stanivuković očigledno ne namjerava da odustane od njegovog zaključenja.

Ono što je posebno interesantno je što je Pravobranilaštvo RS, iako je to suprotno njegovoj praksi, unapred dalo zeleno svjetlo na ugovor o zamjeni nekretnina kada je dalo pozitivno mišljenje na Odluku Skupštine Grada od 19. jula kojim je „data saglasnost i ovlašćen gradonačelnik da uz prethodno pribavljeno mišljenje Pravobranilaštva zaključi ugovor o zamjeni nekretnina sa firmom „Korićanac ZRUG“ u smislu odredbe člana 16. Zakona o Pravobranilaštvu RS“.

U svakom slučaju, Stanivuković je upućivanjem nacrta Ugovora o zamjeni u Pravobranilaštvo RS pokazao da ne odustaje od realizacije spornog posla i zamjene zemljišta za koje je dobio saglasnost Skupštine Grada na vanrednoj sjednici održanoj 19. jula. Cijeli ovaj posao ide direktno u prilog tvrdnjama o simbiozi između gradonačelnika i SNSD-a, jer su odluku podržali odbornici skupštinske većine predvođene SNSD-om i odbornici PDP-a.

U odluci za koju je glasalo 20 odbornika, sporna je vrijednost zemljišta, jer je zemljište u Česmi procijenjeno na čak 2,1 milion KM, a zemljište kod zgrade Vlade na „samo“ 2,3 miliona KM, iako investitori njegovu tržišnu vrijednost procjenjuju na više od osam miliona KM.

Prema ugovoru na čiji nacrt je Skupština Grada 19. jula dala saglasnost, a gradonačelnik ga uputio Pravobranilaštvu RS na davanje mišljenja, firma „Korićanac ZRUG“ treba gradu da doplati oko 200.000 KM i uđe u posjed atraktivne parcele kod zgrade Vlade.

Ono što je u cijelom poslu sporno i na što, uprkos obećanjima, gradonačelnik još nije odgovorio, iako smo mu u petak poslali pitanja jeste „zašto i po kojem osnovu je Grad Banjaluka tražio izmjenu pravosnažnih rješenja o eksproprijaciji radi promjene vlasnika, iako je predmetno zemljište već bilo eksproprisano i u skladu sa članom 7. Zakona o eksproprijaciji RS postalo vlasništvo Grada“.

To praktično znači da je Grad za svoje zemljište u naselju Česma koje je eksproprisano za potrebe izgradnje mosta kao naknadu dao svoje zemljište na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu.

Dalje član 25. Zakona o eksproprijaciji kaže da se „uz prijedlog za eksproprijaciju mora podnijeti dokaz da su obezbijeđena potrebna sredstva i položena kod banke u visini približno potrebnoj za davanje naknade za nepokretnosti predložene za eksproprijaciju, odnosno dokaz o obezbijeđenoj drugoj odgovarajućoj nepokretnosti“.

Pitanje na koje, između ostalih, CAPITAL i javnost očekuju odgovor je koliko sredstava je u skladu sa navedenim članom zakona, uz prijedlog za eksproprijaciju Grad obezbijedio i položio kod banke za davanje naknade za zemljište u Česmi, odnosno da li je kao drugu odgovarajuću nepokretnost predložio gradsko zemljište kod zgrade Vlade.

CAPITAL: D. Momić