Iz štednje se u potpunosti finansiraju krediti građana, pokazuju podaci entitetske Agencije za bankarstvo za devet mjeseci 2019..
Oročena štednja i dalje čini 75 posto ukupne štednje i bilježi rast od šest posto.
Štednja po viđenju, bez tekućih računa građana, čini 25 posto ukupno ostavljenih iznosa novca građana u bankama i bilježi rast od pet posto u odnosu na kraj 2018.
Od 2016. godine kretanje štednje građana (bez uključenih tekućih računa) i kredita datih građanima je na jednakom nivou.
Krediti dati građanima porasli su za sedam posto u odnosu na kraj 2018. godine, koliko su porasli i ukupni depoziti.
U strukturi ukupnih depozita, sredstva na tekućim računima građana su imala najveći rast u odnosu na kraj 2018. godine. Fena
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Nedostatak privredne aktivnosti cini svoje. Narod ima pare, samo nema gdje da ulozi pare.
Izgleda da narod ne zna da su kamate manje od inflacije (od 0%, za neke valute kamata je i čak i negativna, pa do 1%) pa se štednjom na duži vremenski period može doći i do nule na računu jer održavanje računa košta više od godišnje kamate. Al tako je u cijelom svijetu, ne samo kod nas. Osilile se banke. Potreba je jedna javna kampanja za povlačenje depozita iz banaka pa će kamate na štednju opet doći na staro, ali ne davati im novac na raspolaganje dok i kamate na kredite ne snize da budu 0,5-2% veće od kamata na štednju. Red je da se malo potrude da zarade novac, a ne da im se samo daje. Znaju za kojekakve provizije uzimati i do 25% za jednu transakciju (eeeeee 25%!!!!!! – za one što ne barataju postotcima to je četvrtina). Pa dokle više!
A koja je struktura stednje gradjana? Koliko ima gradjana sa stednjom? 300.000 ima po 500-1000 maraka stednje a 10-20000 ljudi ima milione. To je prava struktura. Ti koji imaju milione nemaju pokrica za njih odnosno to su u velikoj vecini slucajeva vec oprane pare pa briga njih sto im je kamata minimalna ili negativna. Ono marno si 10 miliona ali gubis na kamati 1000 maraka godisnje.