NJUJORK, Na svjetskim su berzama protekle sedmice akcije oštro pale zbog produbljivanja dužničke krize u evrozoni i neizvjesnih pregovora u Washingtonu o povećanju nivoa dozvoljenog državnog zaduživanja, pa ulagače nisu ohrabrili ni dobri kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija.
Na Wall Streetu je Dow Jones Industrial Average protekle sedmice oslabio 1,4 odsto, na 12.479 bodova, dok je Standard & Poor's 500 potonuo 2,1 posto, na 1.316 bodova, a Nasdaq Composite 2,5 odsto, na 2.789 bodova. Od samog početka prošle sedmice tržište je bilo pod snažnim pritiskom zbog strahovanja ulagača od širenja dužničke krize u evrozoni. Sve je jasnije da će, nakon Grčke, drugi paket međunarodne finansijske pomoći trebati i Portugalu te Irskoj. Uz to, finansijski problemi zaprijetili su Italiji i Španiji, trećoj i četvrtoj po veličini evropskoj privredi. Ako dužnička kriza zaista zahvati i te dvije članice evrozone, to bi, plaše se ulagači, moglo dovesti do poremećaja na finansijskim tržištima i u kreditiranju, a to bi, najveća evropske privrede moglo ponovno odvesti u recesiju.
Uz to, ulagače zabrinjavaju tvrdi pregovori između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu o smanjenju budžetskog deficita i povećanju nivoa državnog zaduživanja. Niti jedna pregovaračka strana zasad ne želi ni malo odstupiti od svojih stajališta, pa su dvije agencije, Moody's i Standard & Poor's, upozorile da bi mogle smanjiti vrhunski kreditni rejting SAD-a, ako se do krajnjeg roka 2. avgusta ne postigne dogovor. Ako se do tada ne postigne dogovor o povećanju limita državnog zaduživanja, koji iznosi 14.300 milijardi dolara, postoji mogućnost da Ministarstvo finansija neće moći plaćati sve svoje obveze, upozorio je Moody's.
Ulagači su izgubili i nadu da će američka centralna banka dodatno olabaviti monetarnu politiku. Krajem juna istekao je Fedov program kvantitativnog popuštanja monetarne politike, odnosno otkupa 600 milijardi dolara vrijednih državnih obveznica. Nada ulagača da će se politika kvantitativnog popuštanja nastaviti splasnula je nakon što je predsjednik Feda Ben Bernanke u izvještaju Kongresu kazao da će centralna banka biti spremna ubrizgati dodatna sredstava u finansijski sistem ako se situacija u privredi pogorša. Ali, istakao je i da to vrijeme još nije došlo.
Zbog svega toga ulagače nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo tromjesečni poslovni rezultati niza kompanija i banaka, od Googlea i Alcoe, do JPMorgana i Citigroupa.
“Tržište je nesigurno, kreće se malo prema gore, malo prema dolje. S jedne strane, zarade kompanija i banaka i dalje su snažne na mikro razini, ali s druge strane, dužnička kriza u evrozoni i slabi makroekonomski podaci vuku tržište prema dolje”, kaže Wayne Lin, portfelj menadžer u kompaniji Legg Mason.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice pale. Londonski indeks FTSE potonuo je 2,46 odsto, na 5.843 boda, a za toliko je pao i frankfurtski DAX, zaronivši na 7.220 bodova. Pariški CAC pao je, 4,78 odsto, na 3.726 bodova. Na Tokijskoj je berzi indeks Nikkei prošle sedmice oslabio 1,6 odsto, na 9.974 boda. Hina
Komentariši