– Od šest društava za upravljanje fondovima, pet u stranom vlasništvu
– Srbijanac vlasnik DUIF „Management solutions” koje upravlja sa čak šest fondova u RS
– Slovenac vodi tri, a Nijemac dva investiciona fonda
BANJALUKA, Skoro sva društava za upravljanje investicionim fondovima u koje su građani Republike Srpske u procesu privatizacije uložili stotine miliona maraka vrijedne vaučere, su u stranom vlasništvu, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.
U Republici Srpskoj trenutno ima 15 investicionih fondova kojima upravlja šest društava za upravljanje.
Sa najviše fondova, čak šest, upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management solutions” čiji je osnivač je Vladimir Šajatović iz Srbije.
Ovo društvo trenutno upravlja imovinom „Bors invest fonda“, „Aktiva invest fonda“, „BLB-Profit-a“, “Vaučersko investicioni biznis fond”, „Balkan investment fond“ i „VB fond“.
Osnivač DUIF “Euroinvestment” Banjaluka je firma „Quantum energy corporation Ltd“ sa Kipra. Ovo društvo upravlja „Euroinvestment fondom“.
U stranom vlasništvu je i DUIF „Polara invest“ čiji je osnivač Slovenac Furlan Sergij. Ovo društvo upravlja imovinom tri fonda i to „Polara invest fond“, „Jahorina konseko invest“ i „Privrednik invest“.
Od prošle godine novog vlasnika ima i DUIF „Zepter invest“ koji je kupio njemački biznismen austrijskog porijekla Georg Thaler, odnosno njegova firma „Thaler Vermogensverwaltung GMBH“. Thaler je vlasnik i 70 odsto akcija DUIF „Kristal invest“ koji upravlja „Kristal fondom“.
Inače, „Zepter fond“ je najveći fond u RS i raspolaže sa akcijama 124 firme u vrijednosti većoj od 100 miliona maraka.
Jedino društvo za upravljanje investicionim fondovima koje se nalazi u domaćem vlasništvu je DUIF “Invest nova” iz Bijeljine čiji su osnivači fizička lica, ali većinsko učešće imaju suvlasnik preduzeća „Progres“ iz Zvornika Stevan Radić te zamjenik direktora i jedan od akcionara Nove banke Goran Avlijaš.
Nema dovoljno informacija o vlasnicima
Sagovornici CAPITAL-a iz ove oblasti ističu da nije problem što su vlasnici društava stranci, već je problematično to što se malo zna o njima, posebno kada su u pitanju fizička lica koja upravljaju imovinom nekoliko fondova.
Direktor Banjalučke berze Milan Božić kaže za CAPITAL da je najbitnije da vlasnik fonda ima odgovarajuće poslovne reference, ali da bi svakako bilo dobro i da je više domaćih vlasnika društava koji upravljaju akcijama građana.
„Bilo bi dobro ako bi se banke uključile u poslovanje sa investicionim fondovima. Ako ne postoje domaći učesnici, upitno je onda zašto su došli i strani učesnici. Dobar je primjer „Raiffaisen cash fond“ u FBiH koji je za svega dvije ili tri godine premašio tržišnu vrijednost imovine svih naših fondova koja sada iznosi svega 114 miliona KM“, kazao je Božić.
U društvima za upravljanje investicionim fondovima nisu baš raspoloženi za razgovor na ovu temu, a samo od rijetkih smo uspjeli dobiti komentar.
Radić: Stranci vlasnici društava jer su u njihovom vlasništvu i fondovi
Izvršni direktor DUIF “Euroinvestment” Vujadin Radislav koji je za CAPITAL rekao da je njihov vlasnik od nastanka isti i da se radi o firmi sa Kipra.
„U momentu osnivanja društava u RS u nekima je bilo i domaćih vlasnika društava, ali ne znam zbog čega su oni izašli iz vlasništva. Naš vlasnik je od početka isti“, istakao je Vujadin.
Direktor jedinog društva u domaćem vlasništvu „Invest nova“ Stevo Radić kaže da je većina fondova u većinskom vlasništvu stranaca pa je logično da i društva za upravljanje tim fondovima budu u njihovom vlasništvu.
„Kada su kupili većinske pakete akcija u fondovima, oni su imali potrebu da imaju i svoja društva i paralelno su ulazili u vlasništvo u društvima, a domaći investitori, kako su gubili vlasništvo ili većinske pakete u fondovima, više nisu imali interesa da imaju većinske pakete u društvima, jer je fond u svakom trenutku mogao otkazati društvu ugovor o upravljaju. To je vjerovatno razlog zbog kojeg je došlo do promjene vlasničke strukture u društvu“, rekao je Radić.
On je istakao da je i fond kojim oni upravljaju u većinskom stranom vlasništvu tako da je moguće da i kod njih dođe ili do promjene vlasnika društva ili do otkaza ugovora o upravljanju fondom.
U proteklih deceniju i po na računima društava za upravljanje investicionim fondovima, odnosno u džepovima njihovih vlasnika završilo je više od 100 miliona maraka na osnovu provizije koju naplaćuju za upravljanje.
Ta provizija u proteklih 13 godina je iznosila 3,5 odsto od knjigovodstvene vrijednosti fonda, što je, prema riječima stručnjaka, potpuno nelogično jer je knjigovodstvena vrijednost daleko veća od tržišne odnosno stvarne cijene po kojoj se akcije preduzeća kojima fondovi raspolažu mogu prodati. Izmjenama Zakona o investicionim fondovima ta provizija je vezana za tržišnu vrijednost imovine.
U Republici Srpskoj emitovano je ukupno 49,2 miliona vaučera za privatizaciju od čega su građani više od 28 miliona uložili u Privatizacione investicione fondove (PIF) koji su poslije preregistrovali u investicione fondove. Preciznije, oko 835.000 građana je na početku procesa privatizacije u PIF-ove, odnosno u Društva za upravljanje PIF-ovima (DUIF) uložilo svoje vaučere. Od velikih očekivanja i tvrdnji političara da je vaučere najbolje uložiti u ruke “eksperata” na kraju nije bilo ništa, jer niko od građana nije imao “opipljive” koristi od uloženih vaučera. Nikome od građana, ni poslije 16 godina, koji su uložili vaučere u PIF-ove nikada nije isplaćena dividenda, a vrhunac paradoksa leži u činjenici da to nije bilo moguće ni po zakonu. Istovremeno, nekolicina menadžera u DUIF-ima, vješto koristeći zakonsku legislativu u čijem kreiranju su imali glavnu riječ, ubirala je masne prihode na ime provizije za upravljanje.
CAPITAL: M. Čigoja
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Hoce li iko odgovarati za katastrofalnu vaucersku privatizaciju, lopovluk fondova..?
Poštovani zaista sam cijenio ovaj Portal i ozbiljno prihvatao članke koje ste do sada objavljivali.
Poštovao rad novinarke koja je potpisana na ovom članku, ako ga je uopšte pisala.
Kada već izumate izjavu od jednog od članova radne grupe za izradu Zaona o izmjenam i dopunama Zakona o investiionim fondovima direktora Banjalučke berze Milana Božića zasto ga niste pitali gdje je bio za vrijeme rata ( da li je bio borac) i kako je mogao da čini sve kako bi ovaj sramotni Zakon za RS ugledao svijetlost dana. Primjenom ovog Zakona ugašena je jedina instituciju u kojoj je Boračka organizacija bila vlasnik Društvo za upravljanje BORS INVEST a.d., ta provizija o kojoj pišete je bila jedini izvor stabilnih prihoda Boračke organiacije RS. Šta može očekivati država koja propisom-papirom odsječe glavu svim onim koji su je stvorili???
Gdje vam je izjava Komisije za hartije od vrijednosti RS i njene predsjednice Mire Potkonjak, Ministarstva finansija i pomoćnika Snježane Rudić koje su četri godine tvrdili kako će primjena ovog Zakona donijeti procvat tržišta kapitala u RS primjenom Evropskih direktiva, koje uspud budu rečeno nisu znali ni prepisati, a kamo li primjeniti na ovo tako malo i siromašno tržište.
Moto ove velike žene, MIre-direktive, je da se tobože razvijaju otvoreni investicioni fondovi u RS. Posljedice su takve da je i poslednji Otvoreni investicioni fond Mikrofin plus likvidiran nakon 4 mjeseca rada u novim uslovima “Velikog Zakona” kao poslenji u ovakvoj formi osnovan oblik zajedničkog ulaganja. Od 12 društava za upravljanje je ostalo 5 ( 7 je likvidirano za samo pola godine), u 2016. godini Kmisija je ugasila i jednu brokersku kuću (dok se dvije vještački održavaju kako bi Banalučka berza mogla pravno formalno funkcionisati).
Snježana Rudić će, kako se šuška na mjesto direktorice Agencije za bankarsto RS. Jediono u ovom segmenti finansijskog tržišta ima još ponešto da se uništi dok se sjedišta svih banaka ne prenesu u Sarajevo, kao glavni grad VELIKE BiH.
Možda ovo ne bi bilo toliko tragično da imamo garanciju da nove Mire, Milani i Snježane neće imati priliku da urušavaju sistem ili da bar znamo da će biti procesuirani za uništavanje ovo malo što nam je ostalo, jer novaca odavno nema…
Dragi novinari čuvari istine i objektivnog izvještavanja zašto ne objavite koliko je pala vrijednost imovine svih fondova u RS, a da pri tome portfellj čine iste hartije kao i prije godinu dvije….prije primjene ovog Zakona.
Šta je sa ulozima građana RS u preduzećima Brčko Distrikta i gdje je nestalo preko 80 miliona KM koje smo uložili u našu teritoriju, koju su isti ovi borci branili i odbranili, pa su i to moćnici prodali
Jasno mi je odavno da se ISTINA može kupiti. Draga gospođo Čigoja možeš li kupiti svoj unurašnji mir i oprost pred Bogom?
Dragana Garaca je vlasnik Menagement Solutions fonda, a taj lik iz Srbije je samo ime I to je komisija dozvolila
Zepter fond nikad nije podijelio dividendu malim dionicarima niti je ikad sazvao skupstinu na kojima su bili mali dionicari da im kaze sta se desava. Koristili su nasa sredstva godinama, dijeli ogromne bonuse i visoke plate nisu se udostojili ni da nas obavijeste o desavanjima u fondu. Bez nas bi mogli da upravljaju necim drugim da ne kazem cime…
E tebe su trebali obavjestiti za tvojih 20 vaučera. Nije ovo društveno samoupravljanje, srećom.
Milojica je Milojica i još kad je lud, nema tu rasprave !