VAŠINGTON, Izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Stros Kan izjavio je da će ta međunarodna finansijska institucija i dalje ukazivati pomoć svim zemljama čije su privrede najviše pogođene zbog tekuće globalne privredne krize.
Stros Kan je ukazao i na namjeru Fonda da preduzima, tokom narednih mjeseci, radi eliminisanja privredne krize, razne mjere da bi se što prije stekli uslovi za stabilizaciju svjetske privrede i povratak globalne ekonomije u stanje rasta, objavljeno je na sajtu MMF-a.
Eksperti Fonda su procijenili u aprilu da se ove godine u globalnoj ekonomiji može očekivati prvi negativan rast nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Fond će, imajući u vidu intenzitet i dužinu trajanja privredne krize, “pojačati mjere za uspostavljanje sistema globalne finansijske zaštite, uvećati sredstva za odobravanje stabilizacionih zajmova pod povoljnijim uslovima, davati jeftinije kredite zemljama sa niskim deviznim prihodima i pojačati praćenje i kontrolu sprovođenja ekonomskih programa dogovorenih sa MMF – om”, precizirao je Stros Kan.
On je, takođe, ukazao i na namjeru Fonda da se ozbiljno pozabavi promjenom sadašnje strukture cjelokupnog međunarodnog finansijskog sistema, kao i izmjenom važećeg mehanizma raspodjele kvota MMF – a.
“Ja čvrsto vjerujem da će promjena u načinu rada MMF-a imati veliki značaj ne samo za njegovu legitimnost, već i efikasniji rad i vodeću ulogu tokom procesa usvajanja mjera i odgovora na neprevidive situacije u globalnim razmerama, poput tekuće krize”, kazao je Stros Kan.
MMF pokušava da olakša uslove odobravanja kredita u okviru Novog sporazuma o zajmovima na taj način što će ih učniti “elastičnijim” i time prihvatljivijim za stvarne i potencijalne korisnike, naglasio je čelnik MMF-a.
Izvršni savjet Fonda će razmotriti, prema riječima Stros Kana, krajem ovog mjeseca i prijedlog da se obavi opšta raspodjela takozvanih specijalnih prava vučenja u MMF od 250 milijardi dolara.
Stros Kan je kao pozitivnu mjeru ocijenio i ranije postignutu saglasnost da Fond udvostruči limit za odobravanje povoljnih zajmova zemljama koje imaju najniže prihode.
Tokom naredne sedmice Izvršni savjet MMF-a treba da razmotri i mogućnost dopunskog kreditiranja država – članica sa najnižim prihodima.
Izvršni direktori Fonda će u julu razmotriti i prijedlog za pojednostavljivanje procedure odobravanja povoljnih kredita i drugih vrsta finansijske pomoći najsiromašnijim zemljama svijeta.
MMF je od prošle jeseni odobrio grupi od dvadesetak najugroženijih zemalja, među kojima je i Srbija, zajmove u ukupnoj vrijednosti od približno 180 milijardi dolara, ali se smatra da će ti zajmovi, usljed prodženog trajanja kriznog perioda, na kraju biti višestruko veći.
Fond je, pre nego što je odobrio pomenute kredite, raspolagao sopstvenim sredstvima za pozajmice u vrijednosti 250 milijardi dolara, a sa Japanom je već ugovorio zajam od sto milijardi dolara koji će se, kako je najavljeno, takođe iskoristi za pružanje finansijske pomoći najugroženijim ekonomijama.
Ukupna sredstva Fonda za te pozajmice bi trebalo da se utrostruče u poređenju sa početnom sumom, na 750 milijardi dolara, dogovoreno je na samitu grupe 20 najrazvijenijih i zemalja sa brzim privrednim rastom, 2. aprila u Londonu.
Do sada je, osim Japana, Evropska unija iskazala spremnost da sa više desetina milijardi dolara podrži kreditni fond MMF-a, dok je Kina najavila da je spremna da uloži 50 milijardi dolara u dužničke hartije Fonda, kako bi doprinjela povećanju kreditnih mogućnosti te finansijske organizacije.
