Sud zabranio uvođenje Zubaka u posjed Vitezita

SARAJEVO – Proizvoljna i interesno usmjerena tumačenja zakonskih odredbi i dalje su karakteristika stečajnog postupka tvornice namjenske industrije Vitezit. Na sjednici Odbora povjerilaca održanoj 7. februara usvojen  je zaključak o uvođenju u posjed kupca imovine Vitezita, zagrebačke firme „WDG Promet“ vlasnika Matiasa Zubaka, a iza kojeg stoji njegov otac, hrvatski trgovac naoružanjem Zvonko Zubak.

Odbor se nije obazirao da je Zemljišnoknjižni ured Opštinskog suda u Travniku odbacio Rješenje o dosudi kojim bi „WDG Promet“ bio upisan kao vlasnik kupljene imovine Vitezita. U zemljišnim knjigama vlasnik je država, a Vitezit je tek korisnik. Istovremeno, Uredu nije dostavljena potvrda o plaćenom porezu, a i spisak parcela se razlikuje od onoga što je sukladno oglasu prodano kupcu. Stav da je u pitanju prodaja državne imovine koja je suprotna Zakonu o zabrani raspolaganju državnom imovinom, kojeg je proglasio Ured visokog predstavnika, zauzelo je i Pravobranilaštvo BiH.

Predsjednik Odbora povjerilaca Adil Lozo, koji je zajedno sa stečajnom upraviteljicom gorljivi zastupnik da se Vitezit što prije preda kupcu, ustvrdio je da se radi o namjernoj opstrukciji predstavnika državnih organa!

„Moje je mišljenje da u skladu sa navedenom zakonskom odredbom smo u obavezi da kupca uvedemo u posjed da bi kupac nakon toga mogao preuzeti kupljenu imovinu a zatim provoditi postupke vezane za uplatu poreza , provođenje u javnim evidencijama“ izjavio je Lozo na sjednici.  

Zlatan Bilanović, kao zastupnik Vlade i Ministarstva energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH, usprotivio se predaji u posjed imovine iz jasnog razloga što kupac još uvijek nije uknjižen kao vlasnik nekretnina u zemljišnim knjigama. Bilanović je zbog toga u jednom trenutku najavio i napuštanje sjednice Odbora.

Stečajna upraviteljica je otišla korak dalje pa je zatražila usvajanje odluke kojom se od federalne vlade traži da stavi van snage saglasnost o upisu statusne promjene Vitezita od 16. aprila 2020. godine. Ta saglasnost, kao uslov za odobravanje stečajnog postupka, podrazumjevala je restruktuiranje Vitezita, a ne prodaju!

Znakovito je da o sadržaju te odluke nema detalja u zapisniku sa sastanka. Odbor je odluku usvojio jednoglasno, no „naknadnoj pameti“ došli su njegovi članovi Vlatka Mlakić, Mirnes Trako i Zlatan Bilanović pa su stečajnom sudiji dostavili dopis kojim povlače svoje glasanje na sjednici Odbora povjerilaca.

Iako je bio na sjednici, naknadno je reagovao i stečajni sudija Ivo Žabić. Naložio je stečajnoj upraviteljici Behriji Huseinbegović da ne poduzima radnje uvođenja u posjed kupca „WDG Promet“, prije nego se ne upiše kao vlasnik imovine u zemljišnim knjigama, odnosno dobije pismenu suglasnost Vlade FBiH o načinu i uvjetima pod kojima će se imovina, koja služi za namjensku proizvodnju, predati u posjed!

Tim rješenjem stečajnog sudije posebno je bio ozlojeđen Adil Lozo, koji potom u ulozi pravnog zastupnika jednog od stečajnih povjerilaca, dopisom sudiju uvjerava da se postupak upisa u imovine ne može dovesti u vezu sa obavezom predaje kupljene imovine!

„Čak i nevlasnik može biti posjednik nekrentnine i uživati posjedovnu zaštitu ukoliko se radi o mirnom posjedu“, tvrde iz Lozinog advokatskog društva.

Nisu bez reakcija, no sasvim suprotnih dvojcu Huseinbegović-Lozo, bili i drugi povjerioci. Velimir Didak upoznao je stečajnog sudiju da su povjerioci bili u zabludi dezinformacijama stečajne upraviteljice.

Žurnal je već objavio da od početka godine traje istraga Federalne uprave policije koja uveliko saslušava pojedince o dešavanjima oko Vitezita. Jedan od povjerilaca koji je podnio nekoliko krivičnih prijava tužilaštvima i policijskim agencijama sa navodima o kriminalnim radnjama i možebitnoj korupciji u stečajnom postupku jeste i direktor firme „Grom L“ Mario Lujić.

„Sve i svašta su mi nudili, a češće prijetili da odustanem od ukazivanja na ovaj kriminal, ali neću prestati kakva god cijena bila“, kaže Lujić za Žurnal

Ne pišu ovdašnjim pravosudnim institucijama samo domaći akteri. Općinskom sudu Travnik dostavljen je dopis sa zahtjevom za određivanje privremene mjere zabrane raspolaganja novčanim sredstvima i utvrđivanje imovine zbog sumnje na pronevjeru, prevare i pranje novca u procesu kupovine Vitezita.

Češki fond  “Podnikatelská družstevní záložna“ preko kojeg je uplaćeno 5,5 miliona eura za kupovinu Vitezita traži blokadu tog novca zbog sumnje da taj novac potiče iz Ukrajine, navodeći da su Zubaci odnosno „WDG Promet“ prevarili tamošnje ministarstvo odbrane ne isporučivši im ugovoreno naoružanje, a novac od avansa iskoristio za kupovinu Vitezita, o čemu je Žurnal pisao.

Krajem januara Matias Zubak registrovao je istoimenu firmu i u Češkoj. Partner mu je Marek Pernička. Izvori Žurnala navode da je u pitanju sin Petra Perničke, trgovca oružjem iz Češke, starog saradnika Matiasovog ova Zvonke Zubaka.

Pernička je posjedovao kompaniju “Winsley Finance Limited” registrovanu na Djevičanskim ostrvima, a zastupnik za Hrvatsku bio je upravo Zvonko Zubak. Zubak je i u BiH registrovao firmu „Winsley Defence Group“. Pernička je tokom rata u Hrvatsku dopremio dio raketnog sistema S-300. Iako sistem nije kompletiran, Pernička je nakon rata preko Zubaka tražio od Hrvatske 200 miliona dolara. Potom mu je dugo suđeno u Češkoj zbog sumnje da je te  rakete preko Hrvatske želio preporodati Iranu, a suđeno mu je i zbog namjere da eskadrilu aviona tipa MiG- 21 preko Rusije proda Sjevernoj Koreji. Ti avioni bili su zaplijenjeni, a SAD su prema medijskim navodima zbog toga Pernički i njegovoj kompaniji izrekle sankcije i zabranu trgovine sa SAD-om.

Slučajno ili ne, prije nekoliko dana,, u jednom ugostiteljskom objektu u Vitezu druženje su imali Matias Zubak, zatim direktor WDG Vitez Josip Raić, inače bivši direktor Vitezita te Dragan Blaž, jedan od „kontroverznih biznismena“ o kojem je Žurnal pisao. Ilustracije radi, na pitanje jednom tužiocu da li je istraga za jedan predmet u kojem se navodi učešće Blaža, odgovara „da je on glavni“.

O njihovim budućim projektima drugom prilikom, no evidentno je da imaju zajedničkih tema znajući da je Blaž u velikom zamahu da kupovini objekata i građevinskim projektima i na zemljištu Vitezita.

Više od četiri godine je proteklo od otvaranja stečajnog postupka u Vitezitu, a još uvijek traje dilema da li je predmet prodaje firma Vitezit ili samo imovina u vidu zemljišta i objekata. Podsjetimo da je stečajna uprava nekoliko puta donosila anekse na kupoprodajni ugovor, da su istvoremeno bila dva kupca, da su stare zalihe barute trebale biti prodane „tašna-mašna“ firmi iz Zenice u bescijenje.  Stečajna upraviteljica nije dostavljala pravovremene informacije nadležnom sudu, sklapani su sumnjivi ugovori o proizvodnji baruta. Ona na pitanja Žurnala ne odgovora.

Posebna priča su mnogobrojne još uvijek neistražene kriminalne radnje prije stečajnog postupka, krađa opreme pa i čitavih pogona koji su preprodani put Srbije i Irana o čemu Žurnal godinama piše. Vitezit je u svakom slučaju nezavršena koruptivna priča.