Piše: Predrag Baroš, pravni zastupnik „Kermas Energije“
Još od 2019. godine, pred Okružnim privrednim sudom u Trebinju vodi se spor po tužbi Omega Plus protiv tužene Kermas Energija, po osnovu zajedničkog učešća u izgradnji vjetroelektrane Trusina od 51 MW, u Nevesinju, koja u konačnici nije realizovana.
Krivicu za neuspjeli projekat Omega Plus je prebacila na „Kermas Energiju“ i podnijela tužbu za naknadu štete potražujući ukupan novčani iznos od 21,1 miliona KM.
Kermas Energija je u realizaciju projekta izgradnje vjetroelektane Trusina od 51 MW uložila iznos od oko 5 mil Eur, u momentu donošenja odluke o investiranju, projekat je bio isplativ samo pod uslovom ostvarivanja prava na podsticaj, odnosno prodaju proizvedene električne energije po garantovanoj otkupnoj cijeni. U međuvremenu pravo na podsticaj za vjetroelektrane je ukinuto, dodjeljeni ugovor o koncesiji je raskinut, uslijed čega je projekat ostao nerealizovan, dok je Kermas Energija izgubila investiciju od oko pet miliona evra.
Presudom Okružnog privrednog suda u Trebinju od 20. avgusta 2021. godine, Kermas Energija je obavezana da tužitelju Omega Plus isplati novčani iznos od 21,1 miliona KM, od čega na ime neisplaćenog dijela kupoprodajne cijene za kupljene udjele u koncesionom društvu iznos od 8,8 miliona KM i na ime izgubljene dobiti iznos od 12,3 miliona KM.
Prvostepenom presudom Sud je usvojio oba dijela postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja, a uporište za takvo postupanje je donekle pronašao u nalazu i mišljenju vještaka, koji je utvrdio da je u pogledu dospjelosti potraživanog iznosa od 8,8 miliona KM, dospio za naplatu iznos od 4,4 miliona KM (sud je usvojio svih 8,8 miliona KM) a u pogledu drugog dijela na konfuzan način jednom tačkom nalaza utvrdio izgubljenu dobit u iznosu od 12,3 miliona KM.
Postupajući po žalbi Viši privredni sud u Banjaluci je Rješenjem ukinuo provostepenu presudu i na potpuno jasan način ukazao na brojne procesne nepravilnosti, koje se ogledaju u pogrešnoj ocjeni nalaza i mišljenja vještaka, pogrešnim zaključcima prvostepenog suda, konfuznosti nalaza vještaka u dijelu kojim se vještači izgubljena dobit, selektivnoj ocjeni dokaza od strane prvostepenog suda, uz ostale procesne nepravilnosti.
U ponovnom postupku, vještak je Sudu dostavio izjašnjenje bazirajući se na odluku Višeg privrednog suda i na jasan način utvrdio: da obaveza tužene na isplatu potraživanog iznosa od 8,8 miliona KM nije mogla biti izvršena i da ista nije dospjela, dok je u pogledu drugog dijela tužbenog zahtjeva kojim se potražuje izgubljena dobit u iznosu od 12,3 miliona KM, vještak utvrdio da je nemoguće izvršiti procjenu izgubljene dobiti na način kako je to projektovao tužitelj i da to predstavlja utopiju, uz potvrdu da bi koncesiono društvo bez priznanja prava na podsticaj poslovalo sa gubitkom, odnosno da isto ne bi ostvarilo dobit, što na očigledan način ukazuje na neosnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva.
Da bi Sud usvojio postavljeni tužbeni zahtjev jasno je da bi isti trebao da ima uporište u nalazu i mišljenju vještaka, to je uostalom i razlog zašto se predlaže i provodi vještačenje po vještaku odgovarajuće struke, iz razloga što se radi o stručnoj tematici o kojoj Sud ne posjeduje dovoljno znanja, uslijed čega se provodi vještačenje. U predmetnoj pravnoj stvari, takođe je jasno da je vještak svojim izjašnjenjem potvrdio neosnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja.
Sudija u potpunosti zanemarila izjašnjenje vještaka
Okružni privredni sud u Trebinju, odnosno sudija Mirjana Kokotović, u ponovnom postupku, presudom od 15. decembra 2022. godine, je u potpunosti zanemarila izjašnjenje vještaka, usvojila postavljeni tužbeni zahtjev i tužitelju dosudila novčani iznos od oko 8.8 mil KM na ime neisplaćenog dijela kupoprodajne cijene (što je trebalo da se isplati iz dobiti koja nije ostvarena) i 12,3 miliona KM na ime izgubljene dobiti (koju je vještak finansijske struke okarakterisao kao utopiju) i na taj način obavezala Kermas Energiju na isplatu novčanog iznosa od 21,1 miliona KM.
Dakle, sudija Mirjana Kokotović tek tako je obavezala Kermas Energiju na isplatu iznosa od 21,1 miliona KM, zanemarujući u potpunosti, odnosno nepoštujući odluku Višeg privrednog suda, niti mišljenje vještaka finansijske struke. Takve presude i takvo postupanje sudija očigledno predstavljaju najveći problem domaćeg pravosuđa. Ono što uvijek tvrdimo, kada jedan sudija donese presudu na ovaj ili sličan način, ili se radi o vidljivom uticaju na rad Suda ili takav sudija nije sposoban da obavlja sudijsku službu. Bez obzira da li je jedno ili drugo, takav sudija ne bi trebao da se bavi sudijskim poslom, dok bi nadležni organi svakako trebali da utvrde razlog zbog čega je jedan sudija postupio na opisani način. Ipak, nadležni organ ne postoji. Prethodno podnesena krivična prijava protiv sudije Mirjane Kokotović, okončana je donošenjem Naredbe o nesprovođenju istrage kroz koju se ukazuje da je podnosilac krivične prijave nezadovoljan odlukom Suda, da se ne može tvrditi da postoji namjera sudije da se donesenom odlukom pribavi protivpravna imovinska korist ili nekome nanese šteta i da sudija ima imunitet koji je zagarantovan Ustavom Republike Srpske. Prijava Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH ima istu sudbinu. U našem radu susrećemo se sa velikim brojem sudskih odluka sa kojima nismo zadovoljni i protiv istih ulažemo redovne i vanredne pravne lijekove, nezadovoljstvo sa sadržajem određene presude, svakako se ne izražava podnošenjem krivične prijave protiv sudije koji je sačinio presudu. Međutim, u predmetnoj pravnoj stvari, donesena presuda Okružnog privrednog suda u Trebinju je zaista iracionalna, vještak finansijske struke koji se angažuje zbog posjedovanja stručnog znanja kojim Sud ne raspolaže, svojim izjašnjenjem potvrdio je neosnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva, da bi Sud protivno rezultatima vještačenja dosudio novčani iznos od 21,1 miliona KM, uz izostanak bilo kakvog pravnog osnova. Kako da okarakterišemo takvo postupanje Suda? Koliko bi to morala da bude teška povreda sudijske službe, da bi nadležni organi reagovali? Ukoliko vas Sud prvostepenom presudom obaveže na isplatu iznosa od 21,1 miliona KM, uz izostanak bilo kakvog pravnog osnova, da li postoji njegova namjera da vam nanese štetu, po čemu se to razlikuje u odnosu na krađu ili druga slična krivična djela? Iskreno se nadamo uvođenju reda u domaći pravosudni sistem, s tim da trenutno nisu vidljivi nagovještaji koji ukazuju da bi to moglo da bude u bliskoj budućnosti.
Na spornu odluku uložili smo Žalbu i o istoj ćemo informisati sve nadležne organe.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Da li se ovo ultimativni legalisti, braca Baros zale na postupke privrednog suda u Trebinju?
Taj isti sud im je bio nenadmasan prije 7 godina , kad je njihovom (takodje postenom) klijentu Navinu Agarvalu presudio 6 mil. KM odstete on napacenog Krajina osiguranja.
O tempora, o mores.