– Nova firma u vlasništvu porodice Cvijanović bavi se trgovinom na veliko hemijskim proizvodima i enterijerom
– Firmu otvorili premijerkin suprug Aleksandar i sin Stefan, Stefanu prepušteno cjelokupno odlučivanje
– Stariji premijerkin sin Filip u aprilu prošle godine otvorio firmu „PILON“, ali je ona imala lošu poslovnu godinu
– Javnosti je Filip postao poznat kada je pod sumnjivim okolnostima zaposlen u „Elektroprenosu BiH“
– Firme „Fruit Eco“ i „Agro voće“, u vlasništvu sina i brata presjednika RS, u proteklih pet godina inkasirale 1,4 miliona KM
BANJALUKA – Nije rijetka pojava da djeca predstavnika vlasti u Republici Srpskoj uspješno krče put u budućnost kroz privatne biznise. To dokazuje i drugi sin premijerke Željke Cvijanović, Stefan. U Banjaluci je otvorio firmu „Prim“ d.o.o. koja se bavi trgovinom na veliko hemijskim proizvodima, otkriva portal CAPITAL.
U registru stoji da je račun kod jedne od domaćih banaka u Banjaluci aktivan od 27. jula, a Stefan Cvijanović vlasništvo dijeli sa ocem Aleksandrom. Ipak, njemu je prepušteno cjelokupno odlučivanje u firmi, bez ikakvih ograničenja ovlaštenja.
Iako se navodi da je pretežna djelatnost trgovina na veliko hemijskim proizvodima, „Prim“ se orijentisao i na enterijer, te ovih dana ugovara unosne poslove unutrašnjeg uređenja sa jednom od velikih firmi u Banjaluci.
I stariji premijerkin sin Filip u aprilu prošle godine, zajedno sa Milošem Krčmarom, otvorio je firmu „PILON“, ali je ona imala lošu poslovnu godinu s minusom od oko 5.000 KM.
Finansijski izvještaj ove firme, koji je u posjedu CAPITAL-a , pokazuje da je „PILON“ ostvario prihod od tek 44.214 KM, dok su rashodi bili 49.454 KM. Prihod potiče isključivo od prodaje učinka, dok se troškovi uglavnom odnose na materijalne i troškove plata. Cvijanovićevo preduzeće kratkoročno je zaduženo za oko 9.500 KM, a na računu ima 5.292 KM.
Na plate troje zaposlenih potrošeno je 20.668 KM, a na kraju godine prema zaposlenima su ostale neizmirene obaveze od 3.325 KM.
Filip Cvijanović ugovarao poslove prije nego što je registrovao firmu
U rješenju o registraciji od 22. aprila prošle godine navedeno je da se u sudski registar upisuje „osnivanje „PILON“ d.o.o. Banjaluka, sa pravom obavljanja spoljnotrgovinskog poslovanja”. Osnovna djelatnost je izgradnja stambenih i nestambenih zgrada.
Da se Filipu Cvijanoviću žurilo zbog unaprijed dogovorenih poslova, koje je u to vrijeme već počeo da obavlja, pokazala je i prošlogodišnja urgencija za donošenje rješenja o osnivanju koju je Krčmar uputio banjalučkom Okružnom privrednom sudu. Dopisom praktično priznaje da je firma počela sa radom iako još nije registrovana, što je nezakonito.
„Dana 12. aprila 2016. godine podnio sam prijavu za registraciju firme pod nazivom „PILON“ u Banjaluci. Ovim putem urgiram i molim Okružni privredni sud Banjaluka da što prije donese rješenje o osnivanju. Navedeno rješenje mi je potrebno jer smo kao firma dogovorili i otpočeli sa izvođenjem građevinskih radova“, naveo je Krčmar u dopisu koji je CAPITAL objavio prošle godine.
Direktor firme je Krčmar, ali sa ograničenim ovlašćenjima, tako da je rješenjem precizirano da mu je za zaključivanje pravnih poslova i plaćanje iznosa čija vrijednost prelazi 5.000 KM potrebna pismena saglasnost osnivača odnosno članova. Takođe, saglasnost osnivača/članova potrebna mu je i za investicije čija vrijednost prelazi 5.000 KM.
Jedan od najvećih uspjeha, kojim se premijerka ponosi je registracija firme u RS za jedan dan i jednošalterski sistem.
Slabiji đak – jači posao
Filip Cvijanović u žižu je dospio prije tri godine, kada je kao pripravnik zaposlen u „Elektroprenosu BiH“, iako je imao najmanji prosjek ocjena u odnosu na ostalih 12 kandidata koji su se prijavili na to radno mjesto. Ovo je otkrila nevladina organizacija Transparency International u BiH, na osnovu informacija o provedenom konkursu i kandidatima koji su zaposleni u ovom preduzeću.
Iz dokumentacije je vidljivo da je Cvijanović izabran kao prvi na listi kandidata sa najvećim brojem bodova, iako je imao manji prosjek ocjena od ostalih konkurenata, kao i kraći period proveden u evidenciji nezaposlenih. Za njegov izbor presudio je intervju sa kandidatima, odnosno subjektivna procjena komisije o kvalifikacijama i sposobnostima kandidata.
Iz dokumentacije je jasno da su svi kandidati dobili jednak broj bodova za vrijeme provedeno na birou za zapošljavanje, bez obzira na broj mjeseci provedenih u čekanju na prvo zaposlenje. Pretvaranje prosjeka ocjena u bodove u ovom slučaju je takođe sporno, jer je posljednji kandidat sa prosjekom 3,42 (slučaj ocjenjivanja od 1 do 5) imao manji broj bodova, iako je ovaj prosjek kada bi se uradila ekvivalencija, bio veći od prosjeka prvorangiranog, te onda postaje jasno da je Cvijanović zapravo imao najlošiji prosjek.
I Dodikovi uspješni biznismeni
I porodica predsjednika RS Milorada Dodika vrvi od biznismena. Firme „Fruit Eco“ i „Agro voće“, u vlasništvu Dodikovog sina i brata u proteklih pet godina inkasirale su 1,4 miliona KM.
Po finansijskim izvještajima koji su u posjedu CAPITAL-a, „Fruit Eco“, u vlasništvu Dodikovog sina Igora, na kraju prošle godine ostvario je dobit od oko 230.000 KM, što je za dvadesetak hiljada KM više nego 2015. godine. Dobit je 2014. godine iznosila oko 128.500 KM, a 2012. – oko 150.000 KM. Ova firma je samo 2013. godine imala gubitak od 163.000 KM.
Firma se bavi proizvodnjom i prometom voća i povrća, prošle godine prihodovala je više od 1,5 miliona KM, što je za oko 200.000 KM više nego 2015. godine. Prihod na kraju 2016. godine je gotovo udvostručen u odnosu na 2014, kada je ova cifra bila oko 772.000 KM.
Ipak, rashodi „Fruit Eco“ su sa 1,1 milion KM, koliki su zabilježeni 2015. godine, na kraju prošle „skočili“ na oko 1,3 miliona KM. Dugoročne obaveze u posljednjih godinu dana smanjenje su za oko pola miliona KM i iznose 2,2 miliona KM. Međutim, Dodikov sin se dodatno zadužio za oko 300.000 KM, pa su kratkoročne obaveze dostigle cifru od oko 2,7 miliona KM.
Goran Dodik, brat predsjednika RS i vlasnik „Agro voća“, 2016. godine stavio je u džep oko 160.000 KM i tako poboljšao rezultat iz 2015, kada je zaradio 140.000 KM. Ali, i dalje ne uspijeva da dostigne rezultat iz 2014. godine, kada mu je zarada iznosila 340.000 KM.
„Agro voće“ 2013. godine zaradilo je oko 58.000 KM, a godinu ranije gotovo zanemarljivih 4.000 KM.
U direktorskoj fotelji „Agro voća“ Pavle Ćorović, Dodikov zet, prihodovao je prošle godine 642.000 KM, što je za oko 62.000 KM više nego 2015. godine. Međutim, čini se da je 2014. godina bila zlatna za ovo preduzeće koje je tada zabilježilo prihode od oko 890.000 KM.
Rashodi preduzeća koje se bavi uzgojem jezgričavog i koštunjavog voća su oko 480.000 KM, odnosno 42.000 KM veći nego 2015. godine. Ipak, i dalje su za oko 64.000 KM manji nego 2014. godine. „Agro voće“ je dugoročno zaduženo sa oko 32.000 KM i te obaveze su u odnosu na godinu ranije niže za oko 22.000 KM. I kratkoročene obaveze su smanjene za oko 18.000 KM i iznose 620.000 KM.
Do imovine povlaštenim kreditima
„Fruit Eco“ 2007. godine, uz minimalni ulog od po 1.000 KM, osnovali su predsjednikov sin Igor Dodik i Mirko Dobrić, suprug rodice Milorada Dodika. U to vrijeme „Fruit Eco“ nije imao imovine, a kapital je bio jednak zbiru osnivačkih uloga.
Tri godine kasnije u finansijskom izvještaju firme navedeno je da ona posjeduje zemljište vrijedno 2,6 miliona KM, hladnjaču i druge nekretnine od 2,3 miliona KM, kao i zasade voća od 3,1 milion KM. Tada su novinari Centra za istraživačko novinarstvo otkrili da su Dodik i Dobrić imovinu stekli zahvaljujući povlaštenim kreditima koji nisu dostupni običnim pokretačima biznisa u Bosni i Hercegovini.
„Ključnu ulogu u tome imala je Balkan Investment Banka (BIB). Zahvaljujući kreditu ove banke, Dobrić je došao do poljoprivrednog posjeda koji je bio temelj za razvoj firme. Taj posjed je bio pokriće i za kasnije zaduživanje “Fruit Eco”, u čemu je ponovo važnu ulogu imao BIB“, navodi se u istraživanju.
„Agro voće“ Dodikov brat je osnovao u decembru 2008. godine, četiri mjeseca nakon što mu je Vlada RS, na čijem je čelu tada bio Milorad Dodik, dodijelila koncesiju na poljoprivredno zemljište.
Igor i Gorica, sin i kćerka Milorada Dodika, imaju zajedničku firmu „Global liberty“, za koju nisu objavljeni finansijski izvještaji. Gorica Dodik je i vlasnica luksuznog restorana „Agape“, a vodi i radio „Agape“.
Ona je prodala apoteku „Green Line“, koju je otvorila zajedno sa kćerkom bivšeg ministra zdravlja i sadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta Ranka Škrbića.
Fazonski komadi predsjednikovog zeta
Kompanija „Interkont – Komerc“ zaradila je tokom 2015. godine oko 1,2 miliona maraka nabavljajući materijal za vodovode u Istočnom Sarajevu, Doboju, Gradišci, Prijedoru, Trebinju i Banjoj Luci. Direktor firme je Spasoja Zeljković, suprug sestre predsjednika SNSD-a i Republike Srpske Milorada Dodika. Ugovori koje je njegova firma potpisivala sa javnim preduzećima u Srpskoj, a koji se nalazi u bazi podataka Transparency Internationala BiH, govore da postoje jake političke veze koje stoje iza ovih poslova.
Istraživanje poslovnog portala CAPITAL.ba i Transparency International u Bosni i Hercegovini o trošenju sredstava javnih preduzeća, pokazalo je da je Zeljkovićeva firma povezana sa kompanijom „SB Invest“ koja je osnovana 2008. godine.
Osnivački ulog iznosio je pet hiljada maraka. „SB invest“ osnovale su firme „TN invest anstalt“ iz Lihtenštajnja koja je uložila 3.000 KM i Zeljkovićeva firma „Interkont – komerc“ registrovana u Laktašima sa ulogom od 2.000 KM.
Sa Vodovodom i kanalizacijom u Istočnom Sarajevu „Interkont – Komerc“ sklopio je tokom 2015. godine tri ugovora za nabavku „fazonskih komada, pocinčanih cijevi fitinga, spojnog materijala, reparaturnih spojnica i uličnih kapa“.
Vrijednost ugovora iznosila je oko 237.000 maraka. Sa dobojskim vodovodom potpisano je sedam (153.674 KM), sa prijedorskim četiri (152.992 KM), a sa trebinjskim takođe sedam ugovora (122.245 KM).
Najviše ugovora potpisano je sa banjalučkim vodovodom – čak 12 i to u iznosu od 194.650. Sa Vodovodom u Gradišci potpisana su samo dva ugovora, ali je njihov iznos ubjedljivo najveći. Za kupoprodaju fitinga, fazonskih komada i armatura izdvojeno je 201.890, a za kupoprodaju vodomjera 107.782 KM.
Zeljkovićeva kompanija je tokom 2016. godine sklopila 24 ugovora sa vodovodima i komunalnim preduzećima u RS.
Ukupna vrijednost tih ugovora iznosila je 1.466.844 KM. Od toga je sa „Komunalcem“ iz Dervente sklopljeno šest ugovora, pet ugovora je potpisano sa banjalučkim Vodovodom, tri ugovora sa Vodovodom Doboj, po dva ugovora sa vodovodima iz Trebinja, Istočnog Sarajeva i Broda i Komunalnim preduzećem „Budućnost“ iz Laktaša i po jedan ugovor sa vodovodima iz Prnjavora i Zvornika.
„Interkont-komerc“ je dobro poslovao i sa Željeznicama Republike Srpske. Tokom 2015. godine potpisana su dva ugovora čija je ukupna vrijednost 1.108.406 KM.
„Prointer“ gospodari tenderima
I IT firma “Prointer” nastavlja da niže pobjede na tenderima javnih preduzeća i institucija. Ovogodišnji trijumfi na više od 50 javnih nabavki donijeli su joj ugovore teške više od 17 miliona KM.
Iako je osnovan u aprilu 2015. godine, zanimljivo je da je “Prointer”, zajedno sa beogradskim ogrankom iste firme, ali i “ Lanacom”, mahom potpisan kao jedan od najpovoljnijih ponuđača na milionski teškim javnim nabavkama koje su raspisivale Elektroprenos BiH – 2,5 miliona KM, Elektroprivreda RS – 2,4 miliona KM i Poreska uprava RS – čak 7,1 milion KM, pokazalo je istraživanje CAPITAL-a.
Za ovu firmu u više navrata nezvanično je, bez konkretnih dokaza, isticano da iza nje stoji Igor Dodik, sin predsjednika RS Milorada Dodika, iako je on to nekoliko puta demantovao. Kao drugi vlasnik spominjao se Slaviša Kokeza za kojeg ovih dana kruže nezvanične informacije da je kupio jednu televiziju u Republici Srpskoj.
CAPITAL je još početkom septembra uputio pitanja o tome koje su prednosti “Prointera” u odnosu na ostale IT firme na tržištu BiH, s obzirom na desetine dobijenih tendera, ali odgovor nikada nije stigao.
CAPITAL: Žana Gauk
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Ne moramo ni citati tekst da bi dosli do zakljucka kako se guzonjini sinovi zaposljavaju u drzavnim a ujedno otvaraju i privatne firme jer su im poslovi i dobit vec zagarantovani…ajmo bagro pisaj po sirotinji…aferim i alal cufte
Nema tu komemtara i netreba komentarisati
Ko god sta rekao ispadne glup. Nemoze om niko nista jaci su od sudbine
OSTALO IM JE JOŠ DA IZMISLE KAKO DA KUPE SMRT I DA BUDU VJEČNI.
ŽELIM IM PUNO SREĆE U TOM POSLU.!