BANJALUKA – Kamate stope u Srpskoj moraju da padaju, ali u ovoj godini ne značajno, već tek u narednoj. Svi klijenti koji imaju kamatne stope vezane za Euribor, odnosno varijabilnu kamatnu stopu, mogu da očekuju smanjenje kamata, kaže direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.
Na pitanje šta za bankarski sektor u Republici Srpskoj za koji znači odluka Evropske centralne banka koja je smanjila kamatne stope prvi put nakon 2019. godine, Šuput kaže da će to za sve klijente koji imaju kamatne stope vezane za euribor značiti smanjenje kamata.
„Za sve klijente koji imaju kamatne stope koje su vezane za Euribor, odnosno varijabilnu kamatnu stopu, znači da će doći do smanjenja kamata. Ona neće biti nešto prevelika, to je trenutno 0,25 odsto, ali prema svim najavama iz ECB-a, do kraja godine ćemo imati još jedno smanjenje kamatne stope. To znači da ćemo krajem ove ili početkom iduće godine imati značajno primjetnije smanjenje kamatnih stopa za one klijente koji imaju kredite vezane za Euribor“, rekao je Šuput u intervjuu za Nezavisne novine.
Kazao je da prema podacima Agencije 80 odsto klijenata ima kredite sa fiksnom kamatnom stopom, a 20 odsto sa promjenjivom.
„Za petinu klijenata to smanjenje kamate će se osjetiti. Kamate stope u Srpskoj moraju da padaju, ali u ovoj godini ne značajno, već tek u narednoj, i to iz dva razloga. Prilagođavanje kad se smanjuje kamatna stopa koja je vezana za Euribor radi se dva puta godišnje, polovinom i krajem godine. Banke su se prošle godine odlučile na povećanje kamatnih stopa na depozite, a kad ih povećate na depozite, morate i na kredite, tako da ako će se smanjivati kamate na kredite, moraju i na depozite. Mora banka voditi računa u kom periodu će doći do tog smanjenja jer štednja građana raste. Građani su prepoznali da prvi put možda nakon nekoliko godina mogu imati veći benefit od oročenja sredstava jer im inflacija neće “pojesti” taj novac“, kazao je on.
Dobit banaka ostaje u RS
Kazao je i da je bankarski sektor Republike Srpske prošle godine napravio 190 miliona KM neto dobiti i da je većina banaka donijela odluku da svoju dobit zadrži u RS i pretvori u kapital banke, znači ne isplaćuje dividendu.
„Od 190 miliona dobiti 65 ili 70 odsto neto dobiti će ostati u Republici Srpskoj. One mogu poslije da kreditiraju neke rizičnije projekte. Ali je dobro što je taj novac ostao u Republici Srpskoj“, istakao je Šuput.
Na pitanje da li građani i privreda koji u toku ove godine planiraju dizati kredite mogu računati na niže kamatne Šuput kaže da očekuje da će doći do pojeftinjenja novca, ali da će zavisiti od cijene koštanja novca, odnosno koliko banke plaćaju svoje depozite.
„Ukoliko banke krenu sa smanjenjem kamate na depozite, onda će svakako doći do smanjenja kamatnih stopa na kredite. Mislim da smo konkurentni što se tiče kamatnih stopa ako gledamo zemlje okruženja, ili zemlje EU koje imaju ekonomiju sličnu našoj“, rekao je Šuput i dodao da su i dalje najdominantniji krediti građanima, koji čine više od 51 odsto ukupnih kredita.
Ono što možda nije dobro, kaže, jeste da rastu nenamjenski ili keš krediti.
„Stambeni krediti ne rastu, a imamo veliku stanogradnju, što znači da novca ima. Nakon dugo vremena prošle godine je bankarski sektor najviše rastao u realnom sektoru što se tiče kredita. Došlo je do pada kredita države i javnih preduzeća. Svi trendovi što se tiče tražnje za kreditima su dobri i mi očekujemo u ovoj godini čak i veći rast kreditnog portfolija nego što je bio prošle godine kada je bio oko tri odsto“, zaključio je Šuput. Nezavisne novine
Komentariši