CIRIH, U Ć vajcarskoj Äe se 30. novembra ove godine odrĆŸati referendum kojim se ĆŸeli saÄuvati ĆĄvajcarsko nacionalno zlato od kojeg se oÄekuje da bude temelj ĆĄvajcarskog finansijskog sistema.
Na referendumu se traĆŸi zabrana prodaje zlatnih rezervi u posjedu Ć vajcarske centralne banke, Äuvanje svih zlatnih rezervi u Ć vajcarskoj, a ne u inostranstvu te drĆŸanje najmanje 20% rezervi centralne banke u obliku zlata.
Do referenduma je dovela posljednja finansijska kriza koja je poljuljala povjerenje u papirni novac bez pokriÄa te rasprodaja ĆĄvajcarskog nacionalnog zlata u posljednjih 15 godina.
Od 1999. prodali viĆĄe od pola zlatnih rezervi
Ć vajcarska je 1999. godine u posjedu imala 2600 tona zlata od Äega je do danas prodala viĆĄe od polovine te po zadnjem izvjeĆĄtaju posjeduje samo 1040 tona. Od preostalih zaliha zlata, po sluĆŸbenom izvjeĆĄtaju centralne banke, pribliĆŸno 20% se Äuva u Londonu, a 10% u Kanadi, navode analitiÄari Admiral Marketsa.
Rasprodaja zlata je dovela do smanjenja postotka pokrivenosti zlatom ĆĄvajcarske valute. Naime, 1999. godine je ĆĄvajcarski franak imao pokriÄe vrijednosti u zlatu od 30%, a sada je taj postotak pao na manje od 8%, sa Äime dio javnosti nije zadovoljan te ĆŸeli promjenu dosadaĆĄnje prakse.
Prema posljednjoj anketi 45% glasaÄa podrĆŸava inicijativu za spas zlata, dok je 39% protiv, a ostali su joĆĄ neodluÄni.
Vlada i centralna banka protiv
Ć vajcarska vlada i centralna banka protive se uvoÄenju ovih mjera jer smatraju da bi one naruĆĄile nezavisnost centralne banke te joj znaÄajno smanjile manevarski prostor za djelovanje u sluÄaju potrebe.
Osim toga, podizanje postotka pokrivenosti vrijednosti franka zlatom bila bi vrlo skupa operacija, buduÄi da bi u sluÄaju pozitivnog rezultata na referendumu, ĆĄvajcarska centralna banka morala kupiti viĆĄe od 1500 tona zlata. Index.hr
KomentariĆĄi