BEOGRAD, Zaduženost po glavi stanovnika u Srbiji iznosila je na kraju jula 637 evra, izjavio je generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić, dodajući da su građani Srbije tada dugovali ukupno oko 376 milijardi dinara po osnovu kredita, ili jedan odsto manje nego na početku godine.
Kreditna zaduženost građana na početku godine bila je oko 380 milijardi dinara, podsJetio je Dugalić, dodajući da se bilježi blagi pad te vrste zaduženosti građana, kako u julu tako i sedam mjeseci ove godine.
On je kazao da krajem jula zabilježen i umjereni rast zaduženosti kompanija po osnovu kredita od oko 1,8 odsto u odnosu na jun i ta zaduženost je iznosila oko 862 milijarde dinara, dok se kod preduzetnika u julu ostvaren umjereni pad kreditne zaduženosti, kako u odnosu na jun, tako i sedam mjeseci ove godine.
Kreditna zaduženost preduzetnika na kraju jula iznosila je oko 44,4 milijarde dinara.
Zaduženost građana Srbije po osnovu gotovinskih kredita u stalnom je opadanju, rekao je Dugalić, dodajući da je ta vrsta zaduživanja od početka ove godine smanjena gotovo 30 odsto. Građani Srbije su krajem jula po osnovu gotovinskih kredita dugovali oko 100 milijardi dinara.
Kada je riječ o ostalim vrstama kredita, dug građana Srbije po osnovu potrošačkih kredita krajem jula iznosio je oko 23,5 milijardi dinara, odnosno 3,8 odsto više nego u junu, a po osnovu kredita za refinasiranje oko 21,3 milijarde dinara.
Dugovanja stanovništva po osnovu poljoprivrednih kredita iznosila su krajem jula oko 23,7 milijarde dinara, što je neznatna promjena u odnosu na jun.
Dugalić je kazao i da se bilježi i stalni rast kasnije u plaćanju obaveza, pa ona kod pravnih lica krajem jula iznosi 9,3 odsto, preduzetnika 4,7, i stanovništva 2,8 odsto.
“Ta tendencija uspostavljena prošle godine nastavljena je i u prvih sedam meseci 2009. godine, što nije dobar pokazatelj, ali stanje još nije alarmatno”, rekao je on.
U julu je zabilježen i mnogo veći pad kod lizing ugovora nego kod kredita, naveo je Dugalić, objašnjavajući da se to odnosi, kako na broj korisnika i iznos duga, tako i na kašnjenje u otplaćivanju obaveza kod te vrste ugovora.
Kada je riječ o karticama, stanje je nepromenjeno, učešće docnje u korišćenju krajem jula je iznosila oko tri odsto, što je u granicama tolerisanog okvira, naveo je Dugalić.
Na pitanje da li su banke zainteresovane za odobravanje stambenih kredita za jeftinije stanove, čija je masovna izgradnja nedavno najavljena, Dugalić je kazao da jesu, ali i da je nerealno očekivati da kreditne stope budu četiri ili pet odsto.
Prema njegovim riječima, banke imaju vrlo malo manevarskog prostora da dalje snižavaju kamate, ali da će one svakako biti povoljnije ako krediti budu osigurani kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita.
Dugalić je naglasio da kamatne stope na tu vrstu kredita ni sada nisu ekstremno visoke i dodao da stambeni krediti nisu skupi zbog visokih kamata, već “nepristojno visokih cijena kvadratnog metra”.
