VAŠINGTON – Svjetska banka u svom izvještaju “Globalne ekonomske perspektive”, otvoreno upozorava da će oštar ekonomski pad biti norma za mnoge zemlje, budući da su smanjene projekcije svjetskog ekonomskog rasta.
„Upotpunjujući štetu od pandemije, ruska invazija na Ukrajinu povećala je usporavanje globalne ekonomije, koja ulazi u ono što bi moglo postati dugotrajan period slabog rasta i povišene inflacije“, navedeno je u najnovijem izvještaju Svjetske banke.
Takva ekonomska kretanja povećavaju rizik od stagflacije, sa potencijalno štetnim posljedicama za ekonomije sa srednjim i niskim prihodima.
Stagflacija je stanje države ili područja monetarne unije u kojem je privreda istovremenu u stanju stagnacije i inflacije.
Svjetska banka očekuje da će globalni rast pasti na 2,9 odsto u 2022. godini, znatno niže od 4,1 odsto koliko su iznosile projekcije u januaru.
Očekivanja su da će se ekonomije kretati tim tempom u periodu od 2023. do 2024. godine jer rat u Ukrajini kratkoročno uzrokuje poremećaje aktivnosti, investicija i trgovine, potražnja nestaje, a sporo napreduje prilagođavanje fiskalne i monetarne politike.
Kao rezultat štete od pandemije i rata, nivo dohotka po glavi stanovnika u ekonomijama u razvoju ove će godine biti skoro pet odsto ispod trenda prije pandemije.
„Rat u Ukrajini, blokade u Kini, poremećaji u lancu nabavke i rizik od stagflacije koče rast. Za mnoge zemlje recesiju će biti teško izbjeći“, rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpas.
Malpas smatra da je potrebno hitno potaknuti proizvodnju i izbjeći trgovinska ograničenja.
„Promjene u fiskalnoj, monetarnoj, klimatskoj i dužničkoj politici potrebne su kako bi se države suprotstavile pogrešnoj alokaciji kapitala i nejednakosti“, istakao je predsjednik Svjetske banke.
Ekonomije u razvoju moraće uravnotežiti potrebu za osiguranjem fiskalne održivosti s potrebom da ublaže efekte kriza koje pogađaju najsiromašnije građane.
„Korištenje kredibilnih okvira monetarne politike i zaštita nezavisnosti centralnih banaka mogu efikasno usidriti inflaciona očekivanja i smanjiti količinu pooštravanja politike koja je potrebna za postizanje željenih efekata na inflaciju i aktivnost“, kazao je Ajhan Kose, direktor Grupe za ekonomske projekcije Svjetske banke.
Trenutno ekonomija liči na onu iz 1970-te u tri ključna aspekta: upornim poremećajima na strani ponude koji podstiču inflaciju, čemu prethodi produženi period visoko prilagodljive monetarne politike u velikim naprednim ekonomijama, mogućnostima za slabljenje rasta, ranjivosti sa kojima se tržišta u razvoju suočavaju uzimajući u obzir pooštravanje monetarne politike koje će biti potrebne za obuzdavanje inflacije.
Analitičari Svjetske banke očekuju da će se globalna inflacija umanjiti sljedeće godine, ali će vjerovatno ostati iznad ciljane inflacije u mnogim ekonomijama.
U izvještaju se napominje da bi, ako inflacija ostane povišena, ponavljanje rješavanja prethodne epizode stagflacije moglo dovesti do oštrog globalnog pada zajedno s finansijskim krizama na nekim tržištima i ekonomijama u razvoju. Klix.ba
Komentariši