BRISEL – Austrija je već podržala dogovor o zakonu za postepen prekid prodaje automobila sa motorima sa unutrašnjih sagorijevanjem od 2035. godine i ne vidi razlog da tu podršku povlači, rekla je danas austrijski ministar za klimu Leonora Gevesler.(više…)
VAŠINGTON – Veleprodajne cijene polovnih vozila u SAD porasle su za 2,5 odsto u januaru u odnosu na decembar prošle godine. Prema referentnom Manheim indeksu cijene su za 12,8 odsto niže nego prije godinu dana, a januarsko povećanje djelimično je uslovljeno sezonskim prilagođavanjem cijena.
Iznenađujući rast cijena polovnih vozila u januaru povećava frustraciju američkih kupaca automobila i može da potopi nade da će inflacija nastaviti da opada čak i kada Federalne rezerve povećavaju kamatne stope, navodi Bloomberg. Mjesečna rata za prosječan polovni automobil previsila je 570 dolara.
Cijene na aukcijama često su ključne za tržište novih automobila, tako da su potrošači imali razloga da vjeruju da će proizvođači automobila i dileri početi da snižavaju cijene vozila koja nikada nisu bila tako skupa. Cijene polovnih vozila nisu visoke samo na aukcijama, već i u maloprodajnim salonima.
Prema ocjenama eksperata, tržište se ponaša kao da je inflacija na vrhuncu, a cijene polovnih automobila idu u neželjenom smjeru. Cijene polovnih automobila jedna su od većih komponenti Indeksa potrošačkih cijena (CPI), čineći 4,5 odsto njegovog jezgra. Svaki procenat povećanja cijena polovnih vozila, povećava ukupnu stopu inflacije za pet baznih poena (0,05 odsto).
Dosadašnje smanjenje inflacije uglavnom je posljedica pojeftinjenja roba, što je navelo zvaničnike centralne banke da prebace fokus na uslužni sektor, jer se brinu da će zategnuto tržište rada zadržati pritisak na plate i inflaciju. Cijene polovnih automobila, merene indeksom CPI, pale su u poslednjih šest mjeseci, pomažući Fedu u borbi protiv inflacije. Biznis.rs
BERLIN – Ponuda automobila će ove godine biti veća dok električnim automobilima, međutim, prijeti pad potražnje.
Izgledi za njemačke proizvođače automobila na tržištu u 2023. godini nisu ružičasti. Direktor privatnog instituta Centre Automotive Research (CAR) u Duisburgu Ferdinand Dudenhofer (Ferdinand Dudenhöffer) smatra da je predstoji „tužna slika“ kada je riječ o prodaji automobila u Evropi.
Liste narudžbina su još uvijek prilično duge, ali prema Dudenhoferovoj analizi višak kupovine novih automobila zabilježen je samo zato što su lanci snabdijevanja bili poremećeni, pa su nedostajali važni dijelovi, piše SEEbiz.
“Uporedo sa mjerama zatvaranja tokom pandemije razvila se posebna situacija – svi proizvođači proizveli su manje automobila nego što je prvobitno planirano, pa se smanjila ponuda u cijelom svijetu. Ono što je proizvedeno prodato je sa velikim maržama. Visoki popusti, koji su bili uobičajeni u industriji, više nisu postojali. Ali tome će doći kraj ove godine”, rekao je Dudenhofer.
On dodaje da će se liste narudžbina skratiti, pa će kupci biti traženi. Inflacija i visoke cijene energenata, ali i recesija će usporiti kupovinu automobila.
Dudenhofer smatra da će Evropa biti gubitnik, pa prognozira mali rast kupovine novih automobila u Njemačkoj, ali očekuje pad prodaje u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, kao i u Rusiji kao „poseban slučaj“ tokom 2023. godine.
S druge strane, očekuje povećanje broja prodatih automobila u Aziji i Severnoj Americi. Naime, Kina i Sjedinjene Američke Države pokrenule su programe za oživljavanje privrede koji bi mogli biti dobri i za automobilsku industriju.
Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) donijela je Zakon o smanjenju inflacije, koji predviđa državne izdatke od 430 milijardi dolara u periodu od deset godina. Između ostalog, američka vlada svakom kupcu električnog automobila obećava smanjenje poreza od 7.500 dolara, ako je automobil proizveden u SAD.
Slična pravila važe i za sve ostale grane, a ove mjere usmjerene su uglavnom na Kinu. Međutim, Udruženje nemačkih bankara procjenjuje da zakon nije dovoljno jasan da bi mogao isključiti i proizvođače automobila iz Njemačke, koji bi tada morali da otvaraju proizvodne pogone u SAD. Biznis.rs
SARAJEVO – Kroz dva dana u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine stižu tri novoizabrana člana, Željka Cvijanović, Denis Bećirević i Željko Komišić. Generalni sekretar ove institucije Zoran Đerić se potrudio da novi mandat započnu u novim vozilima.
Od dobavljača se traži da vozilo ima led svjetla sa matrix tehnologijom, sjedišta sa lumbalnom podrškom, zatamljena stakla, sistem za upozorenje o napuštanju vozne trake i asistencijom upravljanja te brojnu drugu opremu.
Ostala dva automobila su značajno jeftinija i za njih će biti izdvojeno 70, odnosno 65.000 maraka.
Moraju da posjeduju pogon na sva četiri točka, kožni mjenjač, sistem elektronske kontrole pritiska u gumama, parking senzore.
Pored vozila, naručene su i nove stilske stolice čija je procijenjena vrijednost blizu 70.000 maraka.
“Stolica mora da bude izrađena od visoko kvalitetnog hrastovog drveta, a naslon da bude bogato stilski ukrašen i izrezbaren. Prednje noge su stilske, blago izvijene prema naprijed sa rezbarenim ukrasima na samom vrhu. Sjedište da je presvučeno platnom otpornim na habanje”, stoji u tenderskoj dokumentaciji.
Budućim članovima Predsjedništva BiH stiže i novi kancelarijski namještaj za koji će biti izdvojeno dodatnih 68.000 KM.
Biće kupljeni novi ormari, vitrine, radni stolovi, fotelje.
Podsjećamo, konstitutivna sjednica Predsjedništva biće održana 16. novembra, kada će biti položena zakletva.
Prva predsjedavajuća Predsjedništva BiH biće Željka Cvijanović.
BANJALUKA – Uprava javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske” se počastila novim autombilima, koja su koštala 232.918 KM.
Prema informacijama koje su objavljeni na internet stranici Agencije za javne nabavke BiH ovaj posao je dodjeljen grupi ponuđača Auto servis NV i Autokomerc V.S., firmama koje u ponudi imaju modele Volkswagena i Škode.
Ponuda koju su ove dvije firme zajedno dostavile je ujedno bila i jedina ponuda, koje je pristigla na ovaj tender, a „Autoputevi“ će za ovu nabavku potrošiti 199.075 KM bez PDV. Ta suma se uklapa u iznos koji je bio predviđen tenderom.
Stanarević je ranije objasnio da će nova vozila koristiti članovi uprave za odlaske na teren, obilaske gradilišta te za rješavanje imovinsko – pravnih pitanja.
Kazao je da trenutno izvršni direktori voze stara vozila, koja su “puno prešla”.
“Jedan vozi „Pola“ starog 12 godina, a drugi “Golfa” starog devet godina. Voze stare automobile, koji su puno prešli, a to su ljudi koji puno putuju jer obilaze gradilišta koja su van Banjaluke”, obrazložio je Stanarević.
Stanarević koji je za v.d. direktora “Autoputeva RS” imenovan u junu umjesto dugogodišnjeg direktora Dušana Topića.
Stanarević je trenutno i predsjednik Gradske organizacije DEMOS Banjaluka i odbornik u Skupštini grada Banjaluka.
SAINT AGATE- U prvih šest mjeseci 2022. proizvođač iz Sant'Agate isporučio je 5.090 automobila. Ovo je najbolji period u istoriji brenda Lamborghini. Najvažnija tržišta su, kako prenosi sajt B92, SAD i Kina.
Kako kažu u Lamborghiniju, ako sada naručite auto, biće vam isporučen tek za godinu i po, a period čekanja bi se uskoro mogao znatno produžiti.
Italiajnski proizvođač je najavio i neke novitete. Pre svega, osvežiće se gama SUV-a Urus, koja je zaslužna za 61% prodaje. VJerovatno ćemo vidjeti plug-in verziju, a nezvanično se govori i o verziji Performante.
Lamborghini takođe namjerava da lanisra “offroad” Huracan Sterrato, koji će ovom automobilu omogućiti da siđe sa asfalta. Riječ je o vrlo neobičnom konceptu vozila, ali koji može zainteresovati one kupce koji žele da se posebno istaknu.
BRISEL – Najviše automobila po stanovniku u Evropskoj uniji ima sjeverozapadni region Italije Valle d’Aosta – 1.787 vozila na 1.000 stanovnika, što je skoro deset puta više od broja četvorotočkaša na Peloponezu, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Evropske unije (Eurostat).
Na regionalnom nivou postojale su značajne razlike u vlasništvu vozila, dok je zbirno posmatrajući teritoriju Evropske unije (EU) u 2020. godini bilo 0,53 putničkih automobila po stanovniku.
Određeni regionalni dispariteti ne utiču na opštu sliku, tako da se, prema očekivanju, u istočnim zemljama bilježe manje brojke.
Prema stepenu motorizacije u Italiji se u 2020. godini bilježi tri od pet najvećih stopa broja putničkih automobila na 1.000 stanovnika: Valle d’Aosta (1.787), pokrajine na severu Trento (1.285) i Bolcano (871). U vrhu liste slede holandski Flevoland (857) i finski region Olandskih ostrva (840 vozila).
Ove regionalne stope često su povezane sa ekonomskom situacijom, ali na njih mogu uticati i specifične okolnosti. Recimo, na visoku stopu motorizacije u Valle d’Aosta utiču pravila oporezivanja, a visoka stopa u Flevolandu je povezana sa njegovom lokacijom u blizini većeg grada.
S druge strane, najniže stope motorizacije prijavljene su u dvije prekomorske države koju su pod francuskim suverenitetom i tri grčka regiona: Majotu (72), Peloponezu (186), Francuskoj Gvajani (209), Centralnoj Grčkoj (238) i Severnom Egeju (261 automobil na hiljadu stanovnika).
Sasvim je drugačija slika kada se posmatraju komunalna vozila (kamioni, tegljači i specijalna vozila, osim prikolica i poluprikolica), gdje nisu uočene sistemske razlike između regiona zapadne i istočne Evrope. Učešće komunalnih vozila u ukupnom broju drumskih vozila u regionu zavisi od više faktora.
Među njima su regionalni transportni sistemi i infrastruktura za različite vidove transporta tereta, kao što su auto-putevi, željezničke linije, luke i kapaciteti aerodroma. Ekonomske karakteristike regiona takođe igraju ulogu.
Dvanaest od 15 najvećih regiona EU sa najnižim udjelom komunalnih vozila nalazi se u urbanizovanim oblastima Njemačke (u rasponu između 7,4 i 9,7 odsto). S obzirom na nedostatak podataka za 2020. godinu za Grčku (koja je imala najveći udio komunalnih u ukupnom broju vozila 2019.), na prvom mjestu je Španija (devet od 15 vozila).
Najviše stope su u regionima Kanarskih ostrva (25,4 odsto) i Katalonije (19,4 odsto).
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je tokom 2021. godine bilo 2.235.794 registrovanih automobila – za 70.976 više nego godinu prije. Rast je zabilježen i kod svih drugih drumskih motornih vozila – motocikala, teretnih, priključnih, radnih – osim kod mopeda čiji je broj manji za 441.
Objavljeni su i podaci o broju prvi put registrovanih vozila tokom prošle godine. Procenat rasta je najveći kod automobila – čak 39,1 odsto.
BANJALUKA, SARAJEVO – BiH bi trebala da donese strategiju o elektromobilnosti, da ukine carinu na uvoz automobila iz EU, da stimuliše ekološki prihvatljiva vozila i da destimuliše „krševe“ jer zagađuju okolinu, smatraju automobilski stručnjaci i ekolozi.
LONDON – Država s najvećom stopom vlasništva nad automobilima u Evropi je mali Luksemburg. Tamo je čak 681 automobil na 1000 ljudi (0,68 automobila po glavi stanovnika).
– Iako je prošlo pet godina od donošenja zakona, prenosive tablice u BiH se još ne izdaju
– Autokuće: Ne postoji način da testiramo vozilo, a da je to u skladu sa zakonom
BANJALUKA, BRČKO – Ukoliko kupujete automobil na autoplacu u BiH i odlučite ga probati na putu bićete primorani da kršite zakon zbog vožnje neregistrovanog vozila jer primjena prenosivih tablica još nije zaživjela, a probne tablice se dugo čekaju.
Pritom, izdavanje probnih tablica je moguće samo jednom u toku godine za jedno vozilo pa prodavci četvorotočkaša muku muče kako kupcu da omoguće da testira auto prije kupovine.
S druge strane, kupci su osuđeni da kupuju “mačka u vreći” jer ne postoji način da probaju vozilo, a da je to u skladu sa zakonom i da policija to ne sankcioniše.
Inače, još prije pet godina Zakonom o bezbjednosti saobraćaja u BiH, predviđeno je uvođenje prenosivih tablica čime bi se ubrzala trgovina automobilima.
Stručnjaci iz oblasti saobraćaja tada su ovu novinu pravdali time da će potencijalni kupci moći u svakom trenutku da isprobaju vozilo, a da ne čekaju po nekoliko sati izdavanje probnih tablica, što bi ujedno i vlasnicima autosalona olakšalo poslovanje.
Međutim, iako je prošlo pet godina od donošenja zakona, prenosive tablice još se ne izdaju, a nadležne institucije prebacuju lopticu jedna na drugu.
Zbog toga se prodavci automobila iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta žale da im ovakva situacija utiče na poslovanje i koči prodaju vozila.
Pisali ministarstvu deset puta
Trgovci automobilima su se više puta obraćali nadležnima sa pitanjem zašto ne mogu dobiti prenosive tablice, iako su one predviđene zakonom, međutim, konkretan odgovor nisu dobili.
“Ministarstvu komunikacija i transporta BiH smo se obratili sigurno deset puta, a od svega toga dobili jedan e-mail kao odgovor i jedan telefonski poziv gdje smo ‘napadnuti’ zbog čega prozivamo ministarstvo. Kazali su i da nemaju vremena da odgovore na naša pitanja i da oni nisu krivi, jer po njihovom nema nikakve smetnje za izdavanje prenosivih tablica”, kažu za CAPITALiz auto-kuće AutoLider iz Brčkog, a dostavili su nam i odgovor pomenutog Ministarstva u kojem se navodi da je u proceduri izmjena pravilnika i da ne postoji razlog da se ne izdaju prenosive tablice.
Iz brčanske autokuće navode da nadležne službe za izdavanje tablica (Odjeljenje za javni registar u Brčko distriktu i Policijske stanice u RS i FBiH) nemaju informacije o cijenama za izdavanje prenosivih tablica, dok u ministarstvu tvrde da ukoliko ne piše drugačije, cijena treba biti ista kao i za ostale tablice.
“Kontaktirali smo i agenciju IDDEEA (Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine), od koje smo dobili informacije da su oni uputili nacrt pravilnika sa svim cijenama i nejasnoćama o izdavanju prenosivih tablica, ali da Ministarstvo komunikacija i transporta nije za sada dalo pozitivan odgovor na isti”, navode iz AutoLidera.
Kako kupac da proba automobil?
Sasvim je jasno da prodavci prilikom uvoza moraju nakon provoznog carinjenja sa kamiona vozilo istovariti i odvesti na homologaciju, a zatim i na završno carinjenje.
Nakon toga, vozilo dolazi kod njih, a veoma često treba da ide na servis ili probnu vožnju.
“Ne postoji način da probamo vozilo, a da je to u skladu sa zakonom i da policija to ne sankcioniše. Zbog neizdavanja prenosivih tablica na cesti često imamo kretanje neregistrovanih vozila. Izdavanje probnih tablica je moguće samo jednom u toku godine za jedno vozilo. Dakle, ukoliko je jedan potencijalni kupac otišao po probne tablice da proba vozilo ili ukoliko smo mi izvadili za naše potrebe oko vozila probne tablice, krajnji kupac ne može koristiti te tablice i on vozilo mora voziti na šlep službi do svog odredišta”, navode iz AutoLidera.
Takođe, kažu da je neshvatljivo da kupci moraju čekati do kraja radnog vremena izdavanje probnih tablica, iako zahtjev predaju ujutro u 10 ili 11 časova.
“U Brčkom izdavanje tablica vrši Odjeljenje za javni registar Vlade Brčko distrikta gdje smo se nekoliko puta obraćali za izdavanje istih, ali smo uvijek dobili negativan odgovor”, navode iz brčanskog autoplaca.
“Dajte nam makar jednu tablicu”
Iz banjalučkog autoplaca FokusAuto kažu da se ni u Republici Srpskoj zakon još ne primjenjuje kada su u pitanju prenosive tablice, ali i da nisu optimistični da će se uskoro nešto riješiti.
“Samo jednu tablicu da nam odobre i neka naplate koliko hoće”, kažu iz FokusAuta.
Sve ovo otežava im prodaju automobila jer svaki put da bi registrovali prodati automobil moraju vozilo šlep-službom voziti na tehnički pregled.
Pritom, često se dešava da nabavljeni automobil ne mogu prodati jer kupac ne može da proba vozilo.
“Cipele probate tri puta prije nego što ih kupite ”, kažu iz ove autokuće.
Predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH rekao je za CAPITALda zakon koji reguliše korišćenje prenosivih tablica nije zaživio jer se ne nalazi u pravilnicima MUP-ova u BiH i osiguravajućih kuća.
“Primjena prenosivih tablicaomogućila bi nama koji se bavimo prodajom auta da damo svakom klijentu da testira auto prije nego što ga kupi i da lakše odvezemo auto na tehnički pregled prije registracije”, rekao je Muratović.
Predsjednik Udruženja društava za osiguranje Republike Srpske Bojan Popović rekao nam je da je izrada pravilnika za primjenu prenosivih tablica u proceduri u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.
Prema njegovim riječima trenutno na tome rade Agencija za osiguranje RS i Agencija za nadzor osiguranja FBiH.
Portal CAPITAL uputio je upit MUP-u Republike Srpske, MUP Kantona Sarajevo, Agenciji za osiguranje Republike Srpske i Ministarstvu komunikacija i transporta BiH zašto se prenosive tablice još uvijek ne izdaju, iako su predviđene zakonom, međutim, odgovor iz ovih institucija nismo dobili.
Šta su prenosive tablice i šta kaže zakon?
Prenosive tablice su već odavno praksa u zemljama EU, a u BiH su predviđene su Zakonom o bezbjednosti saobraćaja u BiH, koji je stupio na snagu prije pet godina.
Jedna od najvažnijih izmjena koje ovaj zakon uređuje je uvođenje prenosivih tablica koje se koriste isključivo na teritoriji BiH za vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta čuvanja, nadogradnje i za vozila kojima se obavlja probna vožnja.
Ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović je prošle godine u saradnji sa ministarstvima unutrašnjih poslova RS i FBiH i policijom Brčko distrikta donio Pravilnik o dopunama pravilnika o registrovanju vozila.
U Pravilniku, koji možete pogledati na OVOM LINKU, jasno se navodi da se zahtjev za izdavanje prenosivih tablica za vozilo podnosi policijskoj stanici prema sjedištu pravnog ili fizičkog lica – preduzetnika.
Nadležno tijelo, potom, postupajući po zahtjevu za izdavanje prenosivih tablica, donosi rješenje kojim odobrava izdavanje prenosivih tablica u skladu sa registrovanom djelatnošću podnosioca zahtjeva.
Zatim se, kako stoji u pravilniku, bliže uređuju uslovi korišćenja prenosivih tablica, broj odobrenih parova prenosivih tablica sa registarskim oznakama, serijski broj/brojevi dodijeljenih knjižica potvrda o korištenju prenosivih tablica, kao i iznos utvrđene naknade za korištenje prenosivih tablica.
CAPITAL: Ratko Bogosavac
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.