SARAJEVO – Na današnjoj sjednici Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK) odobren je prijedlog Elektroprivrede BiH kojim će cijena električne energije biti povećana za 10 odsto.
Foto: Pixabay
Kako je za Klix.ba potvrdio generalni direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić struja će poskupjeti od 1. augusta ove godine.
Ovaj prijedlog je jednoglasno usvojen, a za njega su glasali Sanela Pokrajčić (HDZ), Samir Hadžihuseinović (SDP) i Vesna Marić (HDZ).
Prema tom prijedlogu povećanje cijene struje za kategoriju domaćinstva iznosit će 10,04 posto, a za kategoriju ostala potrošnja 7,29 posto.
Na prošloj sjednici FERK-a je ovaj prijedlog skinut sa dnevnog reda, a raniji saziv FERK-a je odbio uvođenje tarifnog modela. Klix
SARAJEVO – Udruženje poslodavaca Federacije BiH (UPFBiH) pozvalo je Vladu FBiH da donese odluku kojom cijena električne energije za privredna društva u FBiH u 2023. godini neće rasti više od 20 odsto.
Foto: Pixabay
Podsjećaju da su zahvaljujući naporima Udruženja, uz saradnju Vlade i Parlamenta BiH krajem prošle godine, donesene izmjene i dopune Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH i odgovarajuća odluka Vlade FBiH kojom je rast cijene električne energije ograničen na 20 odsto na godišnjem nivou.
“Zahvaljujući toj odluci i ograničenju rasta cijene električne energije na 20 posto za 2022. godinu, kompanije u BiH su uspjele sačuvati radna mjesta, nivo proizvodnje i konkurentnost privrede BiH na inostranim tržištima. Sve to je rezultiralo rekordnim rastom priliva sredstava u budžetske i vanbudžetske fondove”, naglasili su u UPFBiH.
Iz UPFBiH predviđaju da će sa ograničenjem rasta cijena električne energije za privredna društva na 20 posto na godišnjem nivou, privreda u BiH uspjeti sačuvati radna mjesta, pogone, ispuniti postojeće i potpisati nove ugovore sa klijentima na inozemnim tržištima.
Smatraju da povoljna cijena električne energije i dalje treba biti jedna od konkurentskih prednosti privrede u BiH i snažan pokretač razvoja i napretka.
“Vlada FBiH svojom odlukom će odrediti u kojem će procentu (do 20 posto) povećati cijenu električne energije za privredna društva u FBiH”, zaključili su u UPFBiH.
LONDON – Jul ove godine obilježen je značajnim skokom cijena električne energije na berzama, koje se kreću i do 500 evra/MWh. U prvom polugodištu prosječne cijene električne energije na berzi su se kretale oko 200 eura po MWh, izuzev u martu i junu, kada su bile oko 250 evra/MWh.
Foto: Pixabay
Skok cijena električne energije na tržištu uzrokovan je rastom cijena gasa i nafte, kao i velikim sušama u Evropi. Predsjednik strukovne organizacije elektroenergetičara BiH (CIGRE) Edhem Bičakčić kazao je da zbog toga mnoge države vrše skladištenje energije u bilo kom obliku, kako bi što spremnije dočekale predstojeću grijnu sezonu.
Istakao je da je to poruka našim vlastima da u pogledu osiguranja energije za narednu zimu slijede države u okruženju.
Jedna od bolnih tačaka Evrope je nivo vode na rijeci Rajni, koja se opasno bliži tački na kojoj plovidba više neće biti moguća.
Rajna se koristi za transport robe, energenata poput uglja, te bi dodatni pad vodostaja doveo u rizik snabdijevanje u trenutcima kad se Evropa bori s već poremećenim lancima dostave i energetskom krizom.
Bosna i Hercegovina je u prvom polugodištu 2022. godine izvezla 3.5 TWh električne energije, što je za 22 odsto manje u odnosu na isti period lani. Uvoz električne energije u prvom polugodištu iznosio je 1.5 TWh i praktično je na nivou iz istog perioda 2021. godine.
Izvoz električne energije iznosio je 700 miliouna KM. To je porast od 84 odsto u odnosu na isti period lani. Iako je uvoz fizički isti, ove godine izdvojeno je za 33 odsto više novca.
Za trgovinu električnom energijom u BiH registrovane su ukupno 23 kompanije, ali deset ih je ostvarilo dobit u prošloj godini. Pet kompanija ističe se po značajnom profitu koji su ostvarili lani, a koji ukupno iznosi preko 110 miliona maraka, pokazuju zvanični finansijski izvještaji privrednih subjekata.
Najveću zaradu imala je Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) Trebinje koja je prikazala neto dobit od 68,5 miliouna maraka i koja je u većinskom vlasništvu Republike Srpske. ERS je lani imala prohode od 825 miliouna KM.
Bičakčić je dodao da sagledavajući izvoz i uvoz električne energije, neto finansijski bilans za prvo polugodište u trgovanju električnom energijom iznosi više od 620 miliouna KM, u korist BiH.
Doktor elektrotehničkih nauka Mirza Kušljugić je rekao da je BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja ima bilansni višak električne energije.
U godini sa prosječnom hidrologijom BiH izvozi 1/3 proizvodnje. Kušljugić je kazao da je zbog rekordno visokih cijena električne energije na regionalnim burzama u 2022. godini ključni akteri u elektroenergetskom sektoru su planirali značajan izvoz.
Očekuje se rekordni prihod od izvoza struje, cca 800 miliouna eura.
“Pri tome nije uvažavan mogući negativan uticaj potencijalnih rizika na sigurnost snabdijevanja lokalne potrošnje, posebno u zimskom periodu”, kazao je Kušljugić. Bloomberg Adria
RIM – Italija razmatra da poveća sredstava izdvojena za obuzdavanje cijena energije u sledećoj godini za dodatnih dvije milijarde evra (2,27 milijardi dolara), korišćenjem novca koji je ranije planiran za smanjenje poreza na dohodak i poslovanje, prenosi Rojters pozivajući se na tri izvora iz vlade.
foto: pixabay
Zbog rasta međunarodnih cijena energije, vlada Marija Dragija je ove godine već potrošila više od črtiri milijarde evra u nastojanju da smanji račune građana za komunalne usluge kompenzujući kompanije koje pristanu da ograniče svoje tarife.
Dragi je već izdvojio dvije milijarde evra za te namjene u budžetu za 2022, koji je vlada odobrila u oktobru, ali s obzirom na to da pritisci cijena energije nastavljaju da podstiču inflaciju, vlada sada razmatra da udvostruči tu sumu.
Novac se može obezbjediti jer će vlada iskoristiti manje od osam milijardi evra predviđenih u budžetu za smanjenje poreza na prihode i poslovanje, rekli su izvori, koji nisu željeli da budu imenovani zbog osjetljivosti problematike.
Budući da Ministarsvo finansija ima za cilj da smanji budžetski deficit na 5,6 posto bruto domaćeg proizvoda u 2022. godini sa ovogodišnjih 9,4 procenata, resursi su ograničeni.
Vlada će o tome vjerovatno raspravljati u petak, rekao je jedan od izvora.
Smanjenje poreza će se uglavnom fokusirati na porez na dohodak, pri čemu će najveću korist imati poreski obveznici sa srednjim prihodima koji zarađuju između 28.000 i 55.000 evra godišnje. Tanjug
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
