Tender za obnovu rasvjete u Banjaluci trebao bi biti raspisan do kraja godine
Špekuliše se da je SNSD podržao Stanivukovića nakon što je pao dogovor da se u realizaciju uključi kompanija “Kaldera”
BANJALUKA – Tender za obnovu javne rasvjete u Banjaluci putem javno privatnog partnerstva bi trebao biti spreman do kraja godine, a interes za posao težak oko 20 miliona KM izrazile su firme iz Slovenije, Hrvatske i Srbije.
Nakon više neuspjelih pokušaja, lokalni parlament je na zadnjem zasjedanju jednoglasno podržao odluku koja omogućava administraciji gradonačelnika Draška Stanivukovića da pokrene realizaciju ovog projekta putem, takozvanog ESCO modela. Gradska Skupština se ovim dobrovoljno odrekla prava i na gradonačelnika prenijela svoju nadležnost da samo ona ima pravo da odlučuje o raspolaganju imovinom velike vrijednosti, što gradska rasvjeta to svakako jeste.
Investior ulaže u javnu rasvjetu, Grad vraća novac na rate
U praksi se tom odlukom gradskoj administraciji daje mogućnost da bira partnera koji bi uložio između 15 i 20 miliona KM za zamjenu postojeće rasvjete energetski efikasnijom te preuzeo održavanje te infrastrukture. Grad bi ugovorene radove isplaćivao na rate u periodu od 10 do 15 godina u zavisnosti od uslova koji budu definisani tenderom.
Idući korak je upravo objava tog tendera, a v. d. načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Boriša Mandić kaže da je plan da tender bude spreman do kraja ove godine.
Dodao je da će jedan od uslova za dobijanje ovog posla biti garantovana ušteda te da kvalitet osvjetljenja mora biti bolji nego sada. Nije mogao precizirati koji nivo ušteda će biti tražen u tenderu. Objašnjava da će ti i drugi uslovi tendera biti poznati nakon što se uradi analiza.
„Ta analiza će precizirati koliko tačno imamo rasvjetnih tijela, koliko će se smanjiti potrošnja kada se zamijeni rasvjeta, te da li je isplativije da mijenjamo rasvjetu u pojedinim dijelovima grada ili u cijelom gradu, jer nije ista potrošnja u gradu i na selima. Nakon toga pripremamo tendersku dokumentaciju za zamjenu kompletne ili dijela rasvjete u gradu“, rekao je on za CAPITAL.
Mandić je rekao da bi se ta investicija otplaćivala iz ušteda koje Grad Banjaluka ostvari iz sredstava koje sada izdvaja za javnu rasvjetu. Trenutno troškovi iz gradskog budžeta za struju i održavanje javne rasvjete iznose 2,5 miliona KM.
„Sredstva koja se uštede se dijele sa partnerom koji izvodi te radove“, rekao je Mandić i dodao da će tenderom biti definisano koji će procenat iz ušteda ići na otplatu te investicije.
Iako se čeka na tender Mandić kaže da već postoje firme koje su zainteresovane za ovaj posao i to iz Slovenije, Hrvatske i Srbije
“Uglavnom su kompanije van BiH izrazile interes za jedan ovakav projekat, ali vjerujem da će one tražiti domaćeg partnera za realizaciju“, kazao je Mandić.
Šta je ESCO?
ESCO je skraćenica za Energy Service Company i predstavlja naziv za preduzeće koje planira, sprovodi i finansira projekte iz područja energetske efikasnosti.
Ta preduzeća ugradnjom efikasnije opreme smanjuju troškove za energiju i održavanje, ugradnjom efikasnije opreme.
Korisnik te usluge plaća jednaki iznos za troškove energije kao prije sprovođenja projekta, a razlika je u tome što se ti troškovi dijele na smanjeni trošak za energiju te trošak za otplatu investicije.
Nakon otplate investicije, ESCO kompanija izlazi iz projekta i sve predaje korisniku.
Tim planom bi Banjaluka u praksi, s jedne strane trebala dobiti novo osvjetljenje, koje bi trošilo manje električne energije.
Sa druge strane, Grad bi privatnoj firmi iz redovnih sredstava trebao isplaćivati ugovorene radove, na rate u periodu od deset do 15 godina.
Na sceni politički dogovor SNSD i Stanivukovića?
U pitanju je odluka koja je ranije izazvala dosta polemike, upravo zbog nedostatka informacija o čemu je CAPITAL u više navrata pisao.
Glavne zamjerke su bile da ona ne objašnjava na koji način bi se trebao realizovati taj projekat, da je previše uopštena i samim tim daje gradonačelniku Drašku Stanivukoviću odriješene ruke da realizuje ovaj projekat i da privatniku preda u ruke imovinu grada.
Upravo zbog toga ona je od početka godine nekoliko puta „padala“ na prvoj stepenici odnosno na skupštinskoj komisiji za komunalne poslove. Jedan od preduslova da se određeni akt nađe na dnevnom redu Skupštine grada je podrška resorne komisije.
To očigledno nije bio problem pred posljednje skupštinsko zasjedanje, jer je predložena odluka dobila „zeleno svjetlo“ resorne komisije. Spekulisalo se da je do ove radikalne promjene došlo zbog dogovora između SNSD i gradonačelnika Stanivukovića, oko domaće firme koja bi bila uključena u realizaciju ovog projekta. Prema nezvaničnim informacijama, koje nismo mogli provjeriti, SNSD je odlučio da podrži projekat gradonačelnika tek nakon što je on pristao da izvođač projekta, za stranog investitora, bude kompanija „Kaldera“ iz Laktašta koju je kupio „Prointer ITSS“.
Član Komisije za stambeno komunalne poslove, kadar SNSD Bojan Pećanac je kazao da su uputili odluku u skupštinsku proceduru kako bi izbjegli optužbe za opstrukciju koje su do sada stizale iz tabora gradonačelnika Stanivukovića.
„O tom projektu nikada nije bilo poznato puno detalja. Cilj je bio da se da šansa Gradskoj upravi da objasni o čemu se radi, da se raspravlja i odluči na Skupštini šta dalje. Htjeli smo da izbjegnemo optužbe da mi non stop nešto sprečavamo“, kazao je Pećanac za CAPITAL i dodao da odobravanje ove odluke nije posljedica dogovora većine i Stanivukovića.
Odbornici jednoglasno podržali odluku
Odluka je dobila jednoglasnu podršku odbornika skoro bez diskusije. Za riječ su se javila dva odbornika.
Predstavnik DEMOS-a Slobodan Stanarević koji je predložio da se rasvjetna tijela koja se rashoduju prebace na sela, a ostale dodijele slabo razvijenijim opštinama koje nisu u mogućnosti da nabave novo osvjetljenje.
Drugi je bio odbornik SP-a Dragan Banjac koji je izrazio zbrinutost kada je u pitanju ovaj plan Grada.
„Problematično je što se javna imovina izuzima mimo odluka Skupštine grada i daje na upravljanje privatnoj firmi. Dok god mi ne vidimo projekat on je za sada netransparentan i niko do nas ne zna kako će to na kraju izgledati. Ako se ne definišu tačno garantovane uštede i ko će tarifirati te uštede može doći do problema. Ako, na primjer, taj privatnik sam sebi piše koliko uštedi mjesečno tu gradski budžet može biti na gubitku. Ipak je to posao za narednih 15 godina“, kazao je Banjac za CAPITAL.
Dodao je da treba naučiti i iz iskustava iz regiona.
„U regionu se pokazalo da se koristio upitan kvalitet opreme, osim toga građani su se žalili da nemaju isti kvalitet osvjetljenja koje su prije imali. Uz to trebamo uzeti u obzir i loša iskustva koje koja sama Banjaluka ima sa komunalnim djelatnostima koje je predala privatniku kao što je gradski prevoz, javna higijena i odvoz smeća. Ako se krene sa ovim poslom mislim da nijedna komunalma djelatnost sem vodovoda više ne bi bila u rukama grada“, zaključio je Banjac.
CAPITAL: V.Popović
