BERLIN – Energija iz obnovljivih izvora pokrila je u prvom kvartalu ove godine oko 56 odsto ukupne potrošnje struje u Njemačkoj.
Foto: Pixabay
To pokazuje računica Centra za solarnu energiju i izučavanje vodonika (ZSW) iz Baden Virtemberga i Saveznog udruženja za energetiku i vodoprivredu (BDEW), koja je objavljena u petak.
Ukupno su pogoni za produkciju obnovljive energije od januara do marta proizveli oko 75,9 milijardi kilovat-sati struje, što je oko devet odsto više nego u istom periodu 2023.
Samo su vetroelektrane sa proizvedene 39,4 milijarde kilovat-sati pokrile više od od četvrtine njemačkih potreba za strujom.
“I hidroenergija je proteklih mjeseci sa 5,3 milijarde kilovat-sati za svoje mogućnosti natprosječno doprinijela proizvodnji struje“, navodi se u analizi dvije ustanove.
To je bilo 27 odsto više struje nego u istim mjesecima 2023. Ukupno su hidroelektrane namirile četiri odsto njemačke bruto potrošnje struje.
“Udio struje iz obnovljivih izvora u potrošnji, koji u posljednje vrijeme stalno raste, pokazuje da smo na dobrom putu“, izjavila je predsjednica uprave BDEW Kerstin Andree.
“To sada ima efekat i na proizvodnju struje“, rekla je Andree, dodajući da je ipak jasno da, ako se žele dostići klimatski ciljevi, “treba stisnuti gas”.
LONDON – Prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije svijetu bi do 2050. godine mogao uštedjeti čak 12 milijardi dolara, podaci su studije provedene na Sveučilištu Oxford.
FOTO: Agencije
U izvještaju, koje prenosi BBC, ističe se kako je pogrešno i pesimistično razmišljanje po kojemu je brzi prelazak na čišće izvore energije skup. Zna se da su cijene plina skočile zbog sve veće zabrinutosti u pogledu globalne snabdjevenosti energijom.
Istraživači smatraju da prelazak na obnovljive izvore energije sada ima ekonomskog smisla zbog pada njihovih troškova.
“Čak i ako spadate u grupu onih koji negiraju klimatske promjene, trebali biste se složiti s onim što zagovaramo. Punom parom naprijed jer zelena energija štedi novac”, rekao je BBC-ju profesor Doyne Farmer s istraživačkog odjela Sveučilišta u Oxfordu, Oxford Martin School.
Rezultati izvještaja britanskih naučnika temelje se na proučavanju istorijskih podataka o cijenama obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva i načina na koji će se oni vjerovatno promijeniti u budućnosti.
Podaci o fosilnim gorivima sežu više od stotinu godina unatrag, počevši od 2020. i ukazuju na to da se nakon uračunavanja podataka o inflaciji i volatilnosti tržišta cijena nije puno promijenila.
Obnovljivi izvori energije postoje tek nekoliko decenija, pa je nešto manje podataka o njima. No, kontinuirana poboljšanja tehnologije znače da su troškovi solarne energije i energije vjetra brzo pali po stopi koja iznosi gotovo 10 posto godišnje.
Očekivanja naučnika po kojima će cijena obnovljivih izvora energije nastaviti padati temelji se na takozvanom “probabilističkom” uzorkovanju kod kojega se koriste podaci o tomu na koji su način velika ulaganja i ekonomije razmjera (ekonomija veličine opadanja jediničnih troškova ili prosječnih ukupnih troškova s porastom obujma proizvodnje) uticale na to da druge slične tehnologije postanu jeftinije.
“Naše najnovije istraživanje pokazuje da će povećanje ključnih zelenih tehnologija nastaviti snižavati njihove troškove, a što se brže sve bude odvijalo, više ćemo uštedjeti”, kaže dr. Rupert Way, glavni autor izvještaja sa Smith School of Enterprise and Environment.
Vjetar i solarna energija već sada su najjeftinija opcija za nove energetske projekte, ali i dalje su prisutna pitanja o tome kako na najbolji način pohraniti energiju i uravnotežiti mrežu kada promjene vremenskih usloba rezultuju padom proizvodnje obnovljivih izvora.
Godine 2019. Philip Hammond, tadašnji ministar finansija, pisao je premijeru da će cijena postizanja neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. u Ujedinjenom Kraljevstvu iznositi više od milijardu funti. Po ovome izvještaju vjerovatni su troškovi precijenjeni i odvratili su vlasti od ulaganja.
Britanski stručnjaci kažu i da su predviđanja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) po kojima će troškovi održavanja rasta globalne temperature ispod dva Celzijeva stepena odgovarati gubitku BDP-a do 2050, bila previše pesimistična. Prelaz na obnovljive izvore energije vjerovatno će se pokazati kao “neto ekonomski benefit”.
Istraživanje je objavljeno u časopisu “Joule” i rezultat je saradnje između Instituta za novo ekonomsko razmišljanje pri Oxford Martin School, Programa Oxford Martin o postugljičnoj tranziciji, Smith School of Enterprise & Environment koja djeluje pri Sveučilištu Oxford i SoDa Labs Sveučilišta Monash. Agencije
ANKARA – Turska razmatra načine na koje bi mogla da privuče investitore, unovči svoj potencijal obnovljivih resursa i postane energetski snabdjevač Evrope. Na tom putu, pak, predstoje izazovi.
BANJALUKA – Mala postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, instalisane snage do 500 kW, imaće pravo na garantovanu otkupnu cijenu struje, dok se to pravo ukida za velike proizvođače koji će električnu energiju samostalno prodavati na tržištu, propisuje Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije.
BANJALUKA – Vlast Republike Srpske planira da ukine subvencionisanje proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora i da naknada, koju za to plaćaju građani, ne bude više uvećavana. Proizvođači poručuju da je to pravno moguće učiniti samo za buduće elektrane, u suprotnom uslijediće milionske tužbe protiv Srpske.
RIJAD – Saudijska Arabija ima velike planove za narednu deceniju. U svom programu nazvanom “Vision 2030” žele modernizovati industriju ove zemlje, stvoriti održivu ekonomiju koja se ne oslanja na naftu, a žele da se i saobraćajno povežu sa najmodernijim sistemom prevoza – još nepostojećim Hyperloopom.(više…)
BERLIN, Proizvodnja električne energije iz visoko dotiranih obnovljivih izvora u Njemačkoj porasla je u prvom polugodištu za 19,5 odsto. (više…)
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
RIJAD – Saudijska Arabija ima velike planove za narednu deceniju. U svom programu nazvanom “Vision 2030” žele modernizovati industriju ove zemlje, stvoriti održivu ekonomiju koja se ne oslanja na naftu, a žele da se i saobraćajno povežu sa najmodernijim sistemom prevoza – još nepostojećim Hyperloopom. 
