GRADIŠKA – Ministar poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić podržao je zahtjeve poljoprivrednika iz Semberije za povećanje otkupne cijene pšenice.
On je obećao da će se odazvati njihovom pozivu da razgovaraju o ovoj temi.
“Dogovaramo termin sastanka, a smatram da je cijena od 55 feninga za kilogram pšenice, kako sam dobio informacije da nude otkupljivači, nije korektna i fer, posebno ako uzmemo u obzir da je cijena u Srbiji oko 63 feninga. Smatram da se otkupljivači trebaju ravnati po cijeni u okruženju”, rekao je Pašalić novinarima.
On je istakao da je Vlada Republike Srpske, sa svoje strane, uradila što je mogla da pomogne ratarima.
“Obezbijedili smo dodatna sredstva za sjetvu pšenice, 400 KM po hektaru koje smo isplatili i prije nego što je pšenica klasala, kao i regresirani dizel. Proizvođači su imali ta sredstva i prije žetve, a sufinansirali smo i 50 odsto troškova osiguranja usjeva. Brojne mjere su bile na raspolaganju i sada je da proizvođači i otkupljivači dogovore cijenu pšenice”, naveo je Pašalić.
On je zaključio da Vlada Srpske nema poseban mehanizam da obezbijedi zagarantovanu otkupnu cijenu pšenice, ali da je čvrstog stava da ta cijena mora biti usklađena sa cijenama u okruženju, posebno u Srbiji.
Pašalić je dodao da se nada da će otkupljivači ispoštovati zahtjeve ratara i ponuditi višu cijenu pšenice.
Poljoprivrednici su se juče ujutro na sastaku žestoko posvađali sa mlinarima oko prijedloga otkupa cijene pšenice. Proizvođači su tada tražili 82 feninga po kilogramu, dok su mlinari izokola najavili da će plaćati 50 do 55 feninga ili nabavljati na drugom mjestu, o čemu je portal CAPITAL pisao u tekstu “Propali pregovori o otkupnoj cijeni pšenice”.
BIJELJINA – Sijevale su varnice na prijepodnevnom žučnom sastanku u Bijeljini, prepunom prepucavanja i teških riječi proizvođača pšenice i mlinara Republike Srpske oko otkupne cijene ove žitarice, jer je razlika između ponuđene i očekivane cijene bila skoro 30 feninga.
Mlinari su okvirno ponudili između 50 i 55 feninga po kilogramu, što su poljoprivrednici glatko odbili i poručili da razgovora nema ispod 77 feninga, te čak zaprijetili proteste ako se predstavnici vlasti ne umiješaju i ne podignu cijenu.
Član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH Savo Bakajlić kaže za CAPITAL da su oni prvo tražili 82 feninga po kilogramu što je realna cijena, ali da su donekle bili spremni da se ta cijena snizi i sabere sa tri feninga koliko pomažu lokalne zajednice.
“To što su oni rekli za nas je katastrofa. Mi po toj cijeni ne možemo dati pšenicu i pozvali smo državu da nas zaštiti. Do kraja sedmice tražimo da se sastanu premijer i ministri sa nama i da se nađe rješenje. Ako se to ne desi, idemo na ulice”, rekao je Bakajlić.
On kaže da su mlinari spekulisali na sastanku da se još uvijek ne zna cijena, ali da je u nekim zemljama od 50-55 feninga i da će iz tih zemalja uvoziti pšenicu.
Pale su i teške riječi
“Bilo je svakakvih teških riječi, ali nije bilo incidenata.Vidjećemo šta će biti, ali mi nećemo odustati od naših zahtjeva. Raspada nam se priča o poljoprivredi i stočarstvu ako se ne nađe neko rješenje. Svi mi moramo imati nešto od ovoga šta radimo, a već se sada dosta odričemo”, kaže on.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske juče je saopštilo da od otkupljivača pšenice očekuje korektan odnos prema proizvođačima po pitanju otkupne cijene i pažljivo će pratiti proces žetve i otkupa i po potrebi reagovati s ciljem zaštite poljoprivrednih proizvođača.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS kaže da nije bio na jutrošnjem sastanku, da ga nisu zvali niti obavijestili, pa ne zna šta se dogodilo tamo, ali da podržava proizvođače pšenice, jer su iznijeli realan zahtjev i cijenu koja odgovara stanju na tržištu.
Ovo što su mlinari u Bijeljini nagovijestili, kaže on, nije korektno, pogotovo sada kada niko ne zna kolika će cijena pšenice biti.
“To je realna u odnosu na energente, sjemena, tržište. Svi se sada ponašaju da u žetvi treba pasti cijena, a za 15 dana će sve da poskupi vrtoglavo, ko zna na koliko. Treba li neko da izvara te ljude koji su proizveli pšenicu u prvih mjesec dana poslije žetve? Ne treba”, kaže Kos.
Niko ne zna cijenu
Na pitanje na koje države mlinari računaju kada spominju svoju cijenu otkupa, on kaže da ne zna, kao što ne zna niko drugi, jer još uvijek nije poznata cijena otkupa.
“Ko je to plasirao, taj laže. Niko ne zna cijenu, niti može da garantuje da će ukrajinska pšenica izaći na tržište. Samim tim ne zna se kolika će cijena biti i ja podržavam proizvođače, trebaju ostati pri svom stavu. Nema više dogovora oko cijene, postoje samo tržište, ponuda i tražnja. Pšenica je prošle godine bila 200 evra u žetvi. Prije rata u Ukrajini skočila je preko 300 evra zbog energenata, a sad je još 100 evra gore. Ko zna šta će biti kasnije i do Nove godine. Zašto bi neko danas prodao svoju pšenicu za 300 evra? Pa nije lud”, kaže Kos.
Vlasnik “Krajina klasa” Saša Trivić kaže da je ovaj sastanak bio preuranjen i da u ovom trenutku ni ne treba kalkulisati sa cijenama otkupa pšenice, jer smo mi premalo tržište da bismo bilo šta diktirali.
“Cijena koju poljoprivrednici traže nije realna. Tih 82 feninga po kilogramu je zapravo 400 evra po toni, otprilike. Cijene u okruženju su oko 310 evra po toni, što je oko 60 feninga po kilogramu, to sam provjerio radi svog planiranja. Naši mlinari ne mogu da plate više nego što je cijena u okruženju. Moj savjet je da se sačeka najmanje 15 dana sa bilo kakvim sastancima. Nemamo mi informacije sada da bismo bilo šta znali ili diktirali. Uvijek čekamo cijene Hrvatske, Srbije i Mađarske, pa se onda dogovorimo”, kaže Trivić.
BANJALUKA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštilo je danas da od otkupljivača pšenice očekuje korektan odnos prema proizvođačima po pitanju otkupne cijene i pažljivo će pratiti proces žetve i otkupa i po potrebi reagovati s ciljem zaštite poljoprivrednih proizvođača.
Ta cijena, kako su istakli, treba da se definiše na osnovu informacija sa berzi i otkupne cijene u zemljama okruženja.
“Molimo domaće otkupljivače da prilikom definisanja otkupne cijene uvaže ove činjenice“, naveli su iz resornog ministarstva.
Podsjećaju da u Republici Srpskoj naredne sedmice počinje puna kampanja žetve pšenice, prvo u Semberiji, a potom i u zapadnom dijelu Srpske.
“Prvi otkosi ranih sorti pšenice u području Bijeljine pokazuju da se može očekivati dobar prinos i kvalitet zrna“, navode iz Ministarstva.
Ističu da je Vlada Republike Srpske ove godine snažnije podržala proizvođače pšenice i da je već isplaćen podsticaj od 400 KM po hektaru, kao i druge mjere podrške /regresirani dizel, podrška za nabavku opreme i mehanizacije, podrška za osiguranje usjeva i drugo/.
“Vlada Srpske je, takođe, u proteklih nekoliko mjeseci otkupila 8.000 tona pšenice, a u narednih nekoliko sedmica biće otkupljene dodatne količine s ciljem obezbjeđenja dovoljnih količina brašna za stanovništvo Republike Srpske“, navode iz resornog ministarstva. Srna
BANJALUKA, BIJELJINA – Žetva pšenice na poljima u Republici Srpskoj se zahuktava, a prema procjenama poljoprivrednika, otkupna cijena ove godine mogla bi da iznosi i do 0,40 KM po kilogramu, što je daleko iznad višegodišnjeg prosjeka.
BANJALUKA, U Banjaluci će danas, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, biti održan sastanak sa proizvođačima i otkupljivačima pšenice o proizvodnji, preuzimanju i otkupu ovogodišnjeg roda.
BANJALUKA, Vlada Republike Srpske usvojila je danas Informaciju o stanju poljoprivredne proizvodnje i otkupu pšenice ovogodišnjeg roda prema kojoj je ukupna ostvarena vrijednost proizvodnje pšenice 67.953.600 KM.(više…)
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.