Oznaka: privatne klinike

  • Koliko košta zdravlje? – Svi putevi vode u privatne poliklinike

    Koliko košta zdravlje? – Svi putevi vode u privatne poliklinike

    MOSTAR – Uprkos uredno plaćenim doprinosima i godišnjoj participaciji ZZO-u, mnogi Mostarci ne mogu računati na dobar dio usluga u javnim zdravstvenim ustanovama ili ako mogu, liste čekanja su ogromne pa odustanu od usluga na koje se čeka više mjeseci ili u nekim slučajevima preko godinu dana.

    FOTO: hercegovina.info

    Građani se odlučuju za brže i skuplje opcije, no zdravlje je prioritetno.

    Nakon što me moja doktorica neurologinja uputila na magnetnu rezonancu glave zbog potrebnih pretraga, najprije sam istu mislio napraviti u SKB Mostar. Moram biti iskren i reći da nisam zvao za narudžbu SKB, već sam upitao jednu doktoricu koja radi u SKB Mostar koliko bi morao čekati kada bi se danas naručio. Njezin odgovor je bio: ‘Ma 100 godina’. Nakon toga sam jednostavno pozvao privatnu polikliniku u Mostaru i sve napravio za čas. Istina, nije niti malo jeftino, no u svakom slučaju iz moje perspektive je bilo bolje platiti nego čekati tih ‘100 godina'”, za hercegovina.info svoje iskustvo podijelio je Luka Galić.

    Iz mostarske bolnice i sami su koncem prošle godine potvrdili da se na neke pretrage čeka i do osam mjeseci.

    Najveća potražnja odnosi se na neuroradiološke MR pretrage te se takvi pacijenti trenutno naručuju u rasponu od mjesec do osam mjeseci, u ovisnosti od uputne dijagnoze i žurnosti obrade prema pravilima struke“, naveli su tada Feni iz SKB-a Mostar dok na naše upite o trenutačnom stanju još uvijek nisu odgovorili.

    Priča Tee Dedić koja je i sama onkološka pacijentica upravo je jedna od onih zbog kojih pacijenti nemaju povjerenje u sistem.

    Nakon što sam konačno došla na red na radiologiji, rekli su mi da na pregled mogu doći tek za godinu dana. Kažem trebam ići na ultrazvuk dojki, a odgovarili su mi ‘što će vama ultrazvuk dojki’. Na to kažem da sam inače onkološki pacijent, a zaposlenica nastavlja ‘što vas boli, kakve tegobe imate’. U međuvremenu mi inženjer koji radi na magnetnoj rezonanci donosi nalaze da mi kaže da je magnetna rezonannca čista i govori da sam onkološki pacijent i gura moj nalaz pod nos. Ona i dalje insistira što ja sad trebam, kojeg doktora da joj dodijelim, vi možete tek za godinu dana dobiti termin za pregled dojki’. Tim nastupom, derati se i histerično razgovarati sa mnom, ja to ne dozvoljavam. Znači, onkološki pacijent treba čekati godinu na ultrazvuk dojki“, priča Tea užasnuta tretmanom koji je dobila na RMC-u dr. Safet Mujić u Mostaru.

    Problem dugih čekanja se posebno manifestuje i kod pacijenata koji nisu onkološki pacijenti jer razumljivo da su prioritet oni s težim oboljenjima, pa su tako pacijenti koji žele ili trebaju kontrolisai svoje zdravlje prinuđeni na odlazak u privatne poliklinike. Upravnik klinike za radiologiju u SKB Mostar nedavno je za hercegovina.info pojasnio o problemima koji muče sve veći broj žena.

    Ultrazvučni pregledi dojki obavljaju se u ultrazvučnom radilištu Kliničkog odjela za kardiotorakalnu i dijagnostiku dojki Kliničkog zavoda za radiologiju SKB Mostar za pacijentice/pacijente koji imaju postavljenu sumnju na tumorsku tvorbu i to prethodnim ranijim pregledom specijaliste radiologa ili drugog ordinirajućeg specijaliste koji obavlja fizikalne i ultrazvučne preglede dojki (benignog i malignog karaktera), a koja zahtijeva daljnju radiološku obradu u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi“, ističe se u odgovoru.

    Takođe je naveo da se ultrazvučni pregledi dojki obavljaju pacijenticama/pacijentima koji imaju potrebu za punkciju i biopsiju dojki pod kontrolom ultrazvuka, ranije verifikovan tumorski proces koji zahtijeva kontrolne ultrazvučne preglede nakon operativnog zahvata/kemo/radioterapije, a uključujući ambulantni i bolnički segment rada (a koji zahtijevaju obradu na razini tercijarne zdravstvene zaštite).

    Prema novim instrukcijama Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegovačko-neretvanskog kantona onkološki pacijenti mogu čekati na magnetnu rezonancu do 30 dana, a neonkološki do 3 mjeseca. U Zavodu smatraju da su time riješili goruće pitanje, ali građani ne razmišljaju kao oni.

    “Zašto bi bilo prihvatljivo čekati tri mjeseca? Što se može dogoditi u tri mjeseca? To treba biti u roku 10 dana, jedino je to normalno. Prije se čekalo šest mjeseci na papiru, sad tri. Bolje išta nego išta, ali opet je to puno…”, kazao je jedan od anketiranih građana.

    Katastrofa. Oni su napravili gužvu s ovim … (ne mogu se svakako izražavati). Jedan nalaz vadiš 2-3 mjeseca, pa čovjek može umrijeti 5 puta. Što dobijem ja s tim kad zovnem preko telefona i kaže mi dođi za pola godine-godinu? Taj okvir od tri mjeseca čime se hvale je za nekog OK, ali opet kažem možeš umrijeti 5 puta dotad… Ne znam, nek nam je Bog na pomoći“, komentar je drugog sugrađana koji je vidno nezadovoljan listama čekanja.

    Prema podacima koje je objavila udruženje Futura, za razliku od hercegovačkih kantona gdje se na preglede magnetne rezonance čeka mjesecima ili godinama, neki kantoni poput Tuzlanske nemaju uopšte liste čekanja, a čekanja kod drugih pregleda poput CT-a, papatesta ili mamografije riješili su tako što su sklopili ugovore s privatnim zdravstvenim ustanovama koje pokriva tamošnji ZZO.

    Građani prepušteni uglavnom sami sebi razočarani javnim zdravstvom hrle u privatne zdravstvene ustanove koji za razliku od javnih ustanova nemaju problema s čekanjem.

    Cilj nam je da se ne čeka na pružanje zdravstvenih usluga. U našoj ustanovi se svaka zdravstvena usluga pruža u roku od 48 sati, s ciljem da pacijent ne čega zdravstvenu uslugu koja mu je prijeko potrebna“, kazali su za hercegovina.info iz Poliklinike Vitalis te upitani zbog čega se u javnim zdravstvenim ustanovama čeka previše kazali da postoji više faktora kao što su deficitarne zdravstvene usluge (nedostatak određenog kadra i opreme), opterećenost sistema, veće potrebe populacije za dodatnim i novim dijagnostičkim i terapijskim procedurama.

    Kantonalni Zavodi za zdravstveno osiguranje itekako mogu pomoći svojim građanima. Ukoliko to hoće.

    Jedini ZZO s kojim imamo načelo participacije jest Zavod zdravstvenog osiguranja  Središnja Bosna gdje pacijenti uz upuznicu mogu snimiti magnetnu rezonancu u Poliklinici Vitalis uz participaciju pacijenta od 50 maraka“, ističu iz ove navedene poliklinike.

    Uprkos pismenom obraćanju ZZO-u HNŽ, nema nikakve realizacije, a građanima nikakve podrške.

    Što se tiče ZZO HNŽ kao što smo naveli naša ustanova nema niti je imala ugovor o pružanju zdravstvenih usluga sa ZZO HNŽ, iako smo se nekoliko puta pismeno obraćali. Nažalost, ZZO HNŽ do sada nije raspisao javni poziv za nabavku zdravstvenih usluga za razliku od drugih županija s kojima imamo ili smo imali ugovor. Nadamo se da će i osiguranici ZZO HNŽ uskoro moći koristiti zdravstvene usluge i u našoj ustanovi“, nastavljaju.

    Osim navedenog benefita za građane iz Srednjebosanskog kantona, u ovoj poliklinici osiguranici s područja Tuzlanskog kantona mogu računati na snimanje magnetne rezonance i bez participacije, a takođe i korisnici iz Unsko-sanskog kantona prošle godine su mogli koristiti pravo potpuno besplatnog ‘magneta’, MSCT-a i vaskularne kirurgije.

    hercegovina.info

  • Privatnim klinikama u Srpskoj za liječenje plaćeno 34 miliona KM

    Privatnim klinikama u Srpskoj za liječenje plaćeno 34 miliona KM

    BANJALUKA, FOČA – Pacijenti koji se liječe u Republici Srpskoj sve više se odlučuju za usluge privatnih zdravstvenih ustanova, a kao dokaz ovoj tvrdnji govori podatak da je Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS za troškove liječenja pacijenata u privatnim klinikama u 2022. godini izdvojio 33,9 miliona KM, što je čak za pet miliona KM više nego godinu ranije.

    FOTO: Pixabay

    Stručnjaci smatraju da ovo uopšte ne treba da iznenadi, jer građani gube povjerenje u liječenje u ustanovama koje posluju u gubicima, ali i zbog činjenice da se za neki ozbiljniji pregled u pojedinim javnim zdravstvenim ustanovama čeka više mjeseci, dok se isti kod “privatnika” može završiti za nekoliko dana.

    Podsjetimo, svi osiguranici u Republici Srpskoj imaju pravo na slobodan izbor porodičnog ljekara, bolnice, pedijatra (djeca do šest godina) i ginekologa (žene starije od 15 godina).

    Ovo pravo najčešće koristi i Nevena J.

    U razgovoru za “Nezavisne novine” ova Banjalučanka navodi da za liječenje prije bira privatne ustanove, prvenstveno jer se u državnim dugo čeka na pregled.

    Više idem u privatne klinike jer nema čekanja kao u državnim. Skoro sam pozvala da se naručim za pregled u državnoj klinici i ponudili su mi termin tek za dva mjeseca, dok sam privatno došla na red kroz nekoliko dana“, kazala je ona, ističući i to da su privatne klinike savremenije.

    “Dodala bih i da je osoblje mnogo ljubaznije nego što je to slučaj u državnim ustanovama”, kazala je Nevena.

    A građanima je, kada su u pitanju privatne klinike u Republici Srpskoj, trenutno na raspolaganju njih oko 100, sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore (u to se ne računaju apoteke).

    Koliko je povjerenje u “privatnike” govori podatak da je u prethodne tri godine za troškove liječenja FZO RS isplatio oko 84 miliona KM.

    U toku 2022. godine, za usluge koje su osiguranicima pružale privatne ustanove, a koje imaju ugovor sa Fondom, izdvojeno je 33,9 miliona KM. Ti troškovi su u 2021. godini iznosili 28,5 miliona KM, a u 2020. godini 21,8 miliona KM“, saopštili su za “Nezavisne novine” iz FZO RS.

    Podsjećaju da je ugovorima sa klinikama predviđeno uglavnom konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita, pedijatrija i ginekologija, kao i određene dijagnostičke i terapijske procedure, porodična medicina, produžena medicinska rehabilitacija i dr.

    Pored toga, iz Fonda kažu i da u privatnim ustanovama pacijenti imaju većinu usluga kao u javnim, a priznaju i da pacijenti kraće čekaju na pregled i dijagnoze.

    Primjera radi, da nisu i sa privatnim ustanovama ugovorene dijagnostičke usluge, poput magnetne rezonance i CT-a, na ove usluge bi se znatno duže čekalo nego što je to sada slučaj“, ističu su iz FZO RS.

    Pacijenti se u tim ustanovama regularno primaju na uputnicu, kao i u državnoj bolnici, kažu iz jedne banjalučke privatne klinike. Dodaju da svakog dana imaju najmanje 40 pacijenata.

    Ognjen Bodiroga, član Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine RS, smatra da je jedan od glavnih uzroka što pacijenti “bježe” iz javnih zdravstvenih ustanova to što su se klinički centri “pretvorili u privatno vlasništvo”.

    Građani to, naravno, vide. Oni shvataju kako se u tom ustanovama zapošljavaju ljekari, da je maltene sve preko stranke, da više nije stvar da li je neko stručan ili nije, već da li ste partijski podobni. Zato je povjerenje građana veće u privatne klinike“, kaže Bodiroga.

    Dodaje da navedeno vodi ka još većem problemu, a to je egzodus doktora iz Republike Srpske i BiH, te tvrdi da su se iz Foče čitave porodice doktora iselile.

    Takođe, razlog što se ide u privatne klinike, iako su one skuplje, jeste i to što se za liječenje ne gleda cijena, već adekvatna njega i da li ustanova u koju odlaze uliva povjerenje“, dodao je Bodiroga.

    Takođe, upućeni u ovu problematiku kažu da su privatne zdravstvene ustanove u Srpskoj na liječenju pacijenata zaradile mnogo više novca nego što to pokazuju zvanični podaci, jer pored činjenice da je povećan broj pacijenata koji uputnicom dolaze na njihovu adresu, postoji i ogroman broj građana koji usluge privatnih klinika koriste bez prethodne papirologije.   Nezavisne novine

  • Za privatne klinike izdvojeno preko 50 miliona maraka

    Za privatne klinike izdvojeno preko 50 miliona maraka

    BANJALUKA – Za troškove liječenja pacijenata u privatnim zdravstvenim ustanovama širom Republike Srpske, Fond zdravstevnog osiguranja (FZO) RS platio je u prethodne dvije godine 50,3 miliona KM, od čega u 2020. oko 21,8 miliona KM, a godinu kasnije 28,5 miliona KM.

    FOTO; Agencije

    Iz FZO RS poručili su da se desetine miliona KM odnose samo na klinike koje imaju ugovore s FZO, ali ne i na apoteke.

    “Za usluge koje su osiguranicima pružale privatne ustanove (112 ustanova), a koje imaju ugovor s Fondom, ti troškovi su u 2021. godini iznosili 28,5 miliona KM. U 2020. godini troškovi usluga koje su pružale privatne ustanove (107 ustanova) osiguranicima Fonda iznosili su 21,8 miliona KM. Riječ je o ukupnim troškovima za zdravstvene usluge koje su pružale sve privatne ustanove (izuzev apoteka)”, kazali su iz FZO.

    Pacijenti se regularno primaju na uputnicu, kao i u državnoj bolnici, pojašnjavaju iz jedne banjalučke privatne klinike. Dodaju da rade punim kapacitetom, a da je posla najviše bilo tokom pandemije virusa korona.

    “Imamo svakodnevno 30-40 pacijenata. Mi smo klinika specijalizovana za gastroenterologiju i opštu abdominalnu hirurgiju, ali je zbog korone povećan broj pacijenata i kod hematologa, ginekologa, a na klinici nemamo samo reumatologa”, objasnili su.

    Iako su građani slobodni u izboru mjesta i načina liječenja, ovo je poruka da sve više njih ne vjeruje javnim zdravstvenim ustanovama, smatraju stručnjaci iz ove oblasti.

    Podaci da je FZO RS za dvije godine potrošio više od 50 miliona KM na liječenje kod privatnih ljekara jeste djelimično iznenađenje za Sonju Karadžić Jovičević, člana Odbora za zdravstvo Nаrodne skupštine RS, koja ne krije zabrinutost, zbog, kako kaže, činjenice da sve više građana ne vjeruje javnim zdravstvenim ustanovama.

    Karadžić Jovičevićeva, koja je po struci specijalista radiologije, naglašava da svi građani po zakonu imaju pravo da biraju gdje će se liječiti, ali da ovdje predstavlja problem što većina njih misli da je usluga liječenja bolja ako je skuplja.

    “Tako vam je u kozmetici, u modi, u svemu ostalom, a ta moda je zahvatila i medicinu. Nažalost, stiče se utisak da ljudi nekako više nemaju povjerenja u ljekare u javnim bolnicama i misle da je sve bolje, kvalitetnije i sigurnije kada košta”, smatra Karadžić Jovičevićeva.

    Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da nije slučajno to što postoji veliki broj privatnih klinika u Srpskoj.

    “Ja ne znam gotovo nijednog primarijusa ili uglednijeg ljekara u Bijeljini koji nema svoju privatnu ordinaciju. Na uštrb toga trpe državne medicinske ustanove. Imate primjer da zakazuju pregled kod kardiologa u Bolnici Bijeljina i da čekate dva-tri mjeseca, a to možete da uradite odmah kod tog istog kardiologa, koji ima svoju privatnu ordinaciju, a koji onda to skupo naplaćuje”, pojašnjava Vuković.

    Dodaje da moraju biti donesena sistemska rješenja, prije svih u smislu manjeg čekanja na zakazani pregled u javnim zdravstvenim ustavama.

    Isto tako, ističe, mora se napraviti red i u privatnoj medicinskoj praksi.

    “Tabu je da se nešto više može uraditi u privatnim, nego u državnim klinikama”, kategoričan je Vuković.

    Inače, FZO RS već duže od 15 godina ugovara usluge zdravstvene zaštite i s privatnim zdravstvenim ustanovama, a napominju da su na samom početku ugovarane uglavnom one usluge koje se nisu radile u javnom sektoru.

    Podsjećaju da je osiguranicima 2016. godine omogućen slobodan izbor zdravstvene ustanove, te da duži niz godina pacijenti imaju pravo na slobodan izbor porodičnog ljekara, bolnice, pedijatra (djeca do šest godina) i ginekologa (žene starije od 15 godina). Nezavisne novine