SARAJEVO – Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine dalo je mišljenje s rezervom na Izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja i na Izvještaj o reviziji usklađenosti Ministarstva kulture i sporta FBiH.
FOTO: Ministrica kulture i sporta FBiH Sanja Vlaisavljević (Fena)
Godišnji finansijski izvještaji ovog ministarstva za 2023. nisu sačinjeni u skladu s Pravilnikom, navodi se u revizorskom izvještaju. Aktuelna ministrica je Sanja Vlaisavljević, kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Naime, kapitalni transferi precijenjeni su za 3.600.000 KM s obzirom na to da su u Glavnoj knjizi evidentirani na 31. decembar 2023. godine na osnovu zahtjeva i ugovora iz 2024. godine. To nije u skladu s članom 76. Zakona o budžetima u FBiH.
Ministarstvo ne posjeduje dokumentaciju o vlasništvu i posjedu imovine koju koristi i koja je u poslovnim knjigama na 31. 12. 2023. godine iskazana u iznosu od 1.087.968 KM sadašnje vrijednosti.
Sredstva tekućih transfera koja su planirana i iskazana na poziciji drugim nivoima vlasti za kulturu od značaja za FBiH i za sport od značaja za FBiH nisu u cijelosti korištena samo za namjene koje su određene budžetom Ministarstva, jer je dio njih odobren u kapitalne svrhe i neprofitnim organizacijama, navodi se u revizorskom izvještaju.
“To nije u skladu s članovima 6. i 34. Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2023. godinu”, dodali su revizori.
Realizacija tekućih transfera u iznosu od 7.072.601 KM i sredstava od igara na sreću iz 2022. godine u iznosu od 1.456.918 KM izvršena je najvećim dijelom bez primjene jasnih i mjerljivih kriterija i za koje nije definisana dokumentacija kojom se dokazuje njihova ispunjenost.
Dodali su da se prema dokumentima izbor korisnika u najvećoj mjeri zasnivao na subjektivnoj ocjeni članova komisije za bodovanje pristiglih zahtjeva.
“Ne možemo potvrditi niti ispunjenost utvrđenih kriterija (hitnost, nepredviđenost i specifičnost programa) kod realizacije interventnih sredstava u iznosu od 370.000 KM, kao ni dodjelu sredstava bez primjene kriterija Sveučilištu u Mostaru za podršku programskim aktivnostima u iznosu od 50.000 KM”, navodi se u izvještaju.
Navedeno ukazuje na to da nije osigurano transparentno i efikasno upravljanje budžetskim sredstvima u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH i Zakonom o izvršavanju Budžeta FBiH za 2023. godinu.
Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti – Izgradnja bazena u Mostaru, obnova dvorca Lothara von Berksa u sastavu nacionalnog spomenika Stari Grad Ostrožac i Izgradnja pozorišne sale i rekonstrukcije Kulturnog centra Bihać nisu planirani u skladu s članom 13. Zakona o budžetima u FBiH, na osnovu relevantne dokumentacije, za projekte koji su spremni za realizaciju.
“Sredstva su odobrena u ukupnom iznosu od 12.500.000 KM, a realizovano je samo 3.950.000 KM, što predstavlja 32 odsto”, navedeno je.
Transfer za institucije nauke i kulture od značaja za BiH realizovan je u iznosu od 950.000 KM, od čega je 900.000 KM realizovano putem Javnog poziva kao podrška institucijama od značaja za BiH i FBiH, a svrha programa je podrška radu i realizovanju osnovne djelatnosti institucija.
Kao i prethodnih godina, preostalih 50.000 KM dodijeljeno je Sveučilištu u Mostaru za podršku programskim aktivnostima, u svrhu organizacija naučno-stručne konferencije sa međunarodnim učešćem, a da korisnik nije odabran na osnovu kriterija u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta FBiH za 2023. godinu, navedeno je.
SARAJEVO – Višemilionska dugovanja, neevidentirane nekretnine, postrojenja i oprema, neusklađeni interni propisi, sve su ovo evidentirali federalni finansijski revizori. Pronađeno je da poslodavci nisu uplaćivali poreze i doprinose niti provodili interne kontrole. Ipak sve nepravilnosti nisu bile dovoljne da kantonalna tužilaštva pokrenu istragu.
Foto: Pexels
Istraga se neće provoditi! Ukratko je odgovor na sve revizorske izvještaje u kojima su jasno naznačne nepravilnosti i sumnje na sporna trošenja i raspodjelu budžetskih sredstava.
Od 2016. do prošle godine Ured za reviziju Federacije BiH dostavio je kantonalnim tužilaštvima čak 115 izvještaja na informiranje i nadležno postupanje. Revizori su ukazivali na značajne nepravilnosti i razloge (uglavnom negativne, op. aut) kvalifikacije za data mišljenja.
FOTO: Interview
Važan indikator
No, kako su se tužilaštva oglušivala o ove izvještaje Ured za reviziju FBiH sačinio je publikaciju, koja daje pregled izvještaja finansijske revizije u kojima su utvrđene značajne nepravilnosti u postupku upravljanja i trošenja javnih sredstava.
“Uvažavajući da se revizija obavlja na bazi reprezentativnog uzorka i da revizijska dokumentacija potkrepljuje revizorske nalaze, naši izvještaji mogu biti indicija za utvrđivanje krivične i druge odgovornosti. Revizorski izvještaji, posebno oni s negativnim mišljenjem u kojima su efekti nepravilnosti prožimajući, trebaju predstavljati važan indikator koji ukazuje na potrebu razmatranja i daljnjeg postupanja tužilaštava”, naveo je u uvodu generalni revizor Nedžad Nekić.
On je istakao kako je Ured za reviziju kroz međunarodne projekte i radionice, kao i u neposrednim kontaktima, pokušao uspostaviti saradnju s tužilaštvima u cilju boljeg razumijevanja revizorskih izvještaja i jasno ukazati na oblasti u kojima su utvrđene značajne nepravilnosti.
Nekić: Generalni revizor
“Ti napori očito nisu dali prave rezultate, te je u većini dostavljenih odgovora od tužilaštava dobivena obavijest da se „istraga neće provoditi“, ili su bili stava da su utvrđene nepravilnosti, poput kršenja zakona, samo prekršaji. Važno je istaći i da su neka tužilaštva obavijesti dostavljala nakon proteka perioda od šest godina, a neka u roku od nekoliko mjeseci”, dodao je.
Efikasnost, rezultati i efekti
Zato je i objavljena ova publikacija. Da se ukaže da je u proteklom periodu Ured za reviziju ne samo ispunio svoje zakonske obaveze, već i nastojao biti proaktivan i imati važnu ulogu u prevenciji prevare i korupcije, kako bi doprinio očuvanju demokratije i vladavine prava.
“Želimo poslati poruku da se rad u javnom sektoru ne mjeri samo po efikasnosti, već i po postignutim rezultatima, kao i njihovim efektima”, zaključuje Nekić.
Nekadašnji gigant
Pa ćemo i mi nekim svojim redom. Od čak 115 negativnih izvještaja i utvrđenih nepravilnosti, krećemo od nekadašnjeg giganta Energoinvest d.d Sarajevo, koji čini se pravu vrijednost postojeće imovine, iz njima poznatnih razloga dobro krije.
Revizorima je dostavljena vrijednost imovine u iznosu od 113.479.576 KM, ali se prema izvještaju ta imovina “vodi po revalorizacionom modelu, odnosno na ponovnoj procjeni vrijednosti”.
S obzirom da je posljednja procjena izvršena 2012., revizori nisu mogli potvrditi iskazanu vrijednost imovine . U okviru ostalih dugoročnih potraživanja iskazana su i nenaplaćena potraživanja u iznosu od 22.423.386 KM.
Protiv Društva se vode značajni sudski sporovi, a nad nekretninama Društva postoje založna prava. Navedeno ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti u pogledu sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, što nije objavljeno u Bilješkama uz dostavljene finansijske izvještaje.
Neplaćanje poreza i doprinosa
Uprkos evidentiranim nepravilnostima Tužilaštvo Kantona Sarajevo krajem 2020., obavijestilo je da se istraga neće provoditi “jer je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljena djela nisu krivična djela”.
Slične nepravilnosti evidentirane su i u JP “Željeznice FBiH”. U finansijskim izvještajima su iskazane nekretnine, postrojenja i oprema u upotrebi u iznosu od 1.510.259.520 KM. Najveći dio ove imovine, stečen prilikom formiranja jedinstvenog preduzeća. Krajem 2015., Društvo nije izvršilo mjerenje nadoknadive vrijednosti sredstava, što za posljedicu može imati da knjigovodstvena vrijednost imovine može razlikovati od stvarnog stanja.
Ovo preduzeće u 2015. godini uposlenicima nije uplaćivalo doprinose za PIO, zdravstvo i nezaposlenost, u ukupnom iznosu od 17.700.862 KM. Ukupno neuplaćeni porezi i doprinosi od 2000. do 2014. godine po ovom osnovu iznose 153.522.705 KM.
No i sa dugovanjima Kantonalno Tužilaštvo KS ni u ovom slučaju nije provodilo istragu “jer je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo”.
Plata po dvije osnove
Tužilaštvo nije i neće istragu provoditi ni u slučaju Grada Sarajevo. Tadašnja uprava (2015. godina), prema revizorskim izvještajima, doznačila budžetska sredstava Javnom preduzeću „Olimpijski bazen Otoka“ u iznosu od 1.400.000 KM, u vidu mjesečnih dotacija, bez prethodno sačinjenog ugovora, a Bazen, nije opravdao namjenski utrošak doznačenih sredstava.
No, tu nije kraj. Kod obračuna plata zaposlenih u 2015. godini primjenjivane su dvije osnove i dvije različite grupe koeficijenata, koje nisu usaglašene s važećim Zakonom o platama. Takođe, obračun i isplata naknada zaposlenima vršena je prema neusklađenim internim propisima. Navedena postupanja za posljedicu su imala veća budžetska izdvajanja.
Trošenje budžetskih sredstava
Vlada Federacije 2015. godine, budžetska sredstva dijelila je šakom i kapom bez jasnih kriterija. Pa je tako Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva dijelili poticaji za biljnu i animalnu proizvodnju i ostale vrste podrške, potom Ministarstvu kulture i sporta poticaji za kulturu i institucije nauke i kulture koje su označene od značaja za Federaciju BiH.
Ministarstvo okoliša i turizma navodno je ulagalo u mlade, razvoj turizma, pokretalo projekte za utopljavanje zgrada.
Ministarstva rada i socijalne politike pomagalo je organizacijama i udruženjima civilnih invladila, međutim revizija je pokazala da pojedine institucije kojima su doznačeni transferi nisu imale zakonski osnov da se finansiraju iz Budžeta FBiH.
I u ovom slučaju, kao i prethodnim, Tužilaštvo KS u prijavama i dostavljenim spisima nije evidentiralo krivično djelo, pa se za spornu raspodjelu novčanih sredstava istraga nije provela.
Onemogućavanje revizije
Ipak, ovo su društva koja su uprkos nepravilnostima i dozvolila reviziju. 2019/2020. godine, planirana je finansijska revizija „Pretisa“ d.d. Vogošća. Federalni revizori 09. decembra 2019. najavili su da će revizija početi 13. januara naredne godine. Dostavljen je i pregled potrebne dokumentacije. Od tog trenutka pa sve do početka izvršenja, revizorskom timu nije dostavljena tražena dokumentacija. Time je revizija onemogućena iako je Zakonom o reviziji institucija u FBiH predviđeno da “revizor ima pravo na nesmetan pristup da vrši pregled, kopiranje, ili uzimanje izvoda bilo kojeg dokumenta”.
Ured za reviziju obavijestio je Tužilaštvo Kantona Sarajevo o uočenim indicijama o postojanju značajnih kršenja zakona, no za Tužilaštvo ni ovo nije krivično djelo. Početkom februara 2020. godine donosi odluku da onemogućavanje revizije nije krivično djelo.
Iste godine u novembru Parlamentarna komisija zadužena za reviziju Parlamenta FBiH, “konstatovala da se radi o rušenju pravnog sistema i poretka, nepoštivanju procedura i zakonskih propisa, te da imamo na sceni jednu privatizaciju institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH.”
Zadužena je Vlada Federacije BiH, da poduzme adekvatne sankcije prema svima koji krše Zakon o reviziji institucija u Federaciji BiH i koji svojim postupanjem derogiraju Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH.
Koje mjere i sankcije će poduzeti, Vlada FBiH odgovore je trebala dostaviti do 15. decembra 2020. godine, no, pogađate, oni nikada nisu stigli.
Godine rada bez staža
Rudari u rudniku mrkog uglja Breza, godinama rade bez uplaćenih poreza i doprinosa. Regres za godišnji odmor isplaćen je u ukupnom iznosu od 1.295.677 KM (905 KM po zaposleniku). Iako su obračunati porezi i doprinosi, nisu plaćeni u skladu sa Zakonom o doprinosima a dug iznosi 69.504.112 KM.
Rudnik je 2016. Godinu završio sa gubitkom u poslovanju od 11.203.979 KM. te godine ukupan dug bio je skoro 89 miliona KM, što je uveliko premašilo ukupan kapital od 1.760.428 KM.
Uprkos izvještaju, i u ovom slučaju Tužilaštvo ZDK donijelo je Naredbu o neprovođenju istrage “jer iz ovog Izvještaja ne proizilaze osnovi sumnje da je počinjeno neko krivično djelo”.
Kompletan revizorski izvještaj možete pronaći na linku. Interview
DOBOJ – Trošenje javnih sredstva bez plana, obračunavanje plata koje nisu u skladu sa važećim koeficijentima, te problematični ugovori o djelu, samo su neke od primjedbi koje su revizori imali na finansije Grada Doboja za prošlu godinu. Zbog tih nedostataka, ova lokalna zajednica je dobila mišljenje sa rezervom.
Foto: Capital
Glavna služba za reviziju javnog sektora RS je pregledavala finansije Grada Doboj za 2021. godinu, koji je nakon rebalansa iznosio od 68,5 miliona KM.
Utvrdili su brojne nedostatke, a jedna od njih je da nisu sačinjavani operativni finansijski planovi za izvršenje budžeta sa utvrđenim prioritetima u svrhu planiranja budžetske likvidnosti.
“Rebalansom budžeta vršeno je usklađivanje budžetskih sredstava i izdataka povećanjem budžetskih pozicija na kojima su iskazani neporeski prihodi i grantovi koje nije bilo zasnovano na realnoj osnovi”, navedeno je u izvještaju.
Plate nisu u skladu sa koeficijentima
Osim toga utvrdili su da je obračun plata u Gradskoj upravi, kod predškolske ustanove “Majke Jugović” i Centra za socijalni rad, vršen po koeficijentima koji nisu u skladu sa koeficijentima u posebnim kolektivnim ugovorima, koji definišu te oblasti.
Isto tako je navedeno da je Centar za socijalni rad Doboj zaključivao ugovore o radu na određeno vrijeme u periodu dužem od 24 mjeseca, što nije u skladu sa Zakonom o radu.
Pored toga su konstatovali da je predsjedniku i potpredsjedniku Skupštine grada uz platu, isplaćivana i odbornička naknada, što nije u skladu sa Zakonom o statusu funkcionera jedinica lokalne samouprave.
Osim toga, utvrđeno je da obaveze za porez na dohodak na isplaćena lična primanja i za doprinose fondovima socijalne zaštite u Gradskoj upravi nisu blagovremeno izmirene za 2021. godinu.
Koliko javna uprava u Doboju ima zaposlenih?
Broj zaposlenih u ovoj lokalnoj zajednici takođe je bio interesantan revizorima.
U izvještaju koji su pripremili je objašnjeno da je Grad Doboj donio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Gradskoj upravi. Tim pravilnikom utvrđena su radna mjesta sa potrebnim brojem izvršilaca po radnom mjestu, a nije definisan ukupan broj radnih mjesta gradskih službenika, namještenika i ostalih zaposlenih.
U Izvještaju je navedeno da je ukupno je sistematizovano 188 radnih mjesta sa 321 izvršiocem.
“Internim aktima u Centru za socijalni rad sistematizovano je 35 radnih mjesta sa 52 izvršioca, u Centru za kulturu i obrazovanje 17 radnih mjesta sa 17 izvršilaca i predškolskoj ustanovi „Majke Jugović“ 18 radnih mjesta sa 78 izvršilaca” precizirano je u revizorskom izvještaju.
Problematični ugovori o djelu
Osim toga, utvrdili su da su ugovori o nadzoru nad izvođenjem radova, koji po svojoj suštini predstavljaju privremene i povremene poslove, zaključivani zaposlenima u Gradskoj upravi, sa punim radnim vremenom.
To nije u skladu sa Zakonom o radu kojim je definisano da se ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova može zaključiti sa radnikom koji radi nepotpuno radno vrijeme do potpunog radnog vremena.
Isto tako konstatovano je da kod ovih ugovora nisu definisani postupci, procedure i visina naknade za obavljanje navedenih poslova.
Pod lupom izgradnja novog Administrativnog centra
Revizori su se pozabavili i javnim nabavkama, a posebno izgradnjom novog Administrativnog centra Gradske uprave Doboj.
Utvrdili su da je prilikom provođenja postupka nabavke radova na rušenju postojećeg i izgradnji novog Administrativnog centra procijenjena vrijednost ugovora o javnoj nabavci u iznosu od 3.272.400 KM nije zasnovana na ukupnom iznosu koji će platiti bez PDV-a.
Revizori su konstatovali da nisu planirane niti donosene posebne odluke za pokretanje nabavki najmanje u iznosu od 449.077 KM, a koje se odnose na arhitektonske i inženjerske, advokatske, notarske procjeniteljske, hotelske i ugostiteljske usluge.
BANJALUKA, Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ u BiH Francisko Parodi rekao je da je MMF nakon analize izvještaja za 2016. godinu o izvršenju budžeta Republike Srpske, kao i revizorskog izvještaja konstatovao da su podaci vlasti Srpske pouzdani.(više…)
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
BANJALUKA, Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ u BiH Francisko Parodi rekao je da je MMF nakon analize izvještaja za 2016. godinu o izvršenju budžeta Republike Srpske, kao i revizorskog izvještaja konstatovao da su podaci vlasti Srpske pouzdani. 