LONDON – Velika Britanija će smanjiti energetske subvencije za preduzeća za sljedeću finansijsku godinu na 5,5 milijardi funti (GBP) odnosno oko 6,25 milijardi evra, nakon što je vlada ocjenila da je trenutni nivo podrške neodrživo skup.
Predviđa se da će aktuelni šestomjesečni program energetske podrške koji će isteći krajem marta iznositi 18,4 milijardi funti ili oko 20,9 milijardi evra, prenosi Mina.
Britanski ministar finansija Džeremi Hant (Jeremy Hunt), naveo je u saopštenju da je njegov glavni prioritet rešavanje rastućih troškova života – nešto sa čime se bore i porodice i preduzeća.
On je rekao da to znači donošenje teških odluka za smanjenje inflacije uz pružanje podrške porodicama i kompanijama onoliko koliko je država u mogućnosti. Biznis.rs
BEČ – Vlada Austrije izdvojiće 450 miliona evra u 2023. godini za subvencije i podršku Austrijancima u plaćanju računa za smještaj i komunalije, rekao je danas ministar finansija Magnus Bruner.
FOTO: PIxabay
“Subvencije za smještaj i grijanje su važna pomoć austrijskim domaćinstvima”, rekao je Bruner novinarima i dodao da je za Vladu prioritet podrška kupovnoj moći, da bi ljudi imali sigurnost i da bi mogli da nastave da zarađuju za život“, prenio je “Sputnjik”.
Vlada će izdvojiti i 50 miliona evra za podršku licima koja se zbog neplaćanja stanarine suočavaju sa iseljenjem.
Sva sredstva biće isplaćena regionalnim vlastima koje će dalje usmjeravati pomoć.
U saopštenju se navodi da će Vlada pružiti i podršku preduzećima povodom rasta troškova grijanja i zakupnina poslovnog prostora kroz odvojene pakete o kojima se sada razgovara. Srna
BANJALUKA – Ministarstvo finansija Republike Srpske tvrdi da nema kašnjenja u isplatama za nezaposlene roditelje u višečlanim porodicama. O kašnjenju subvencija za kredite za mlade bračne parove, koje su dva sata nakon pisanja CAPITAL-a uplaćene nakon višemjesečnog kašnjenja, nisu rekli ništa.(više…)
BANJALUKA – Grad Banjaluka već mjesecima ne isplaćuje subvencije za javni prevoz i taj dug prema banjalučkim autobuskim prevoznicima se popeo na 400.000 KM, saznaje CAPITAL.
FOTO: Capital
Gradski menadžer Bojan Kresojević je potvrdio da Grad duguje banjalučkim prevoznicima 400.000 KM na ime subvencija za javni prevoz.
„Sredstva za te namjene nisu isplaćena, jer nemamo usvojen rebalans ovogodišnjeg budžeta. Zahvaljujući tim subvencijama imamo javni prevoz u Banjaluci, ali pitanje je do kada. Ne znam dokle će prevoznici imati strpljenja, jer stalno zovu i pitaju kada će biti isplata“, kazao je Kresojević.
Prevoznici bar za sada imaju strpljenja
Direktor „Autoprevoza GS“ Dejan Mijić je rekao je Grad ovom preduzeću isplatio fakture iz septembra, ali da subvencije za oktobar i novembar nisu uplaćene.
„Fakture za taj period su prihvaćene, međutim mi nismo dobili sredstva. Osim toga za decembar je završena prodaja karata. Mi taj novac nismo naplatili od građana zato što se Grad obavezao da će izdvajati subvencije za određene kategorije stanovnika, kao što su đaci te penzioneri“, kazao je Mijić.
Uz subvencije karata za pojedine kategorije stanovnika, Grad se obvezao da će autobuskim prevoznicima plaćati da održavaju nerentabilne seoske linije. Mijić je potvrdio da ni taj novac nije isplaćen.
„Za pojedine linije koje nisu ekonomski isplative Grad treba da isplati subvencije od 0.20 KM po kilometru. Radi se od dogovoru, koji je postignut sa Gradom kako ta prigradska i seoska naselja ne bi ostala bez javnog prevoza, zbog malog broja putnika“, naveo je za CAPITAL Mijić.
Kada se uzme u obzir gore navedeno, Mijić vjeruje da je je dug daleko veći i da je dostigao pola miliona maraka.
Nada se da će procedura oko usvajanja rebalansa biti uskoro okončana i da će Grad uskoro biti u prilici da izmiri ta dugovanja prema prevoznicima.
„Imamo uvjeravanja Gradske uprave da ta sredstva imaju na raspolaganju, ali da ih ne mogu uplatiti jer nema rebalansa. Tek kada se usvoji rebalans mogu nam se uplatiti sredstva“, dodao je Mijić.
Skorom usvajanju rebalansa budžeta grada za ovu godinu se nadaju i u „Pavlović tursu“.
„Svjesni smo da je potrebno provesti proceduru do kraja, te imamo sa našim poslovnim bankama određene aranžmane koji nam omogućavaju da premostimo ovu situaciju“, kazao je zaCAPITAL direktor ovog preduzeća Goran Starčević.
Kada će biti usvojen rebalans budžeta?
Saga oko usvajanja rebalansa budžeta grada traje od maja ove godine. Administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića je ovo pitanje više puta bezuspješno kandidovala na sjednice Skupštine grada Banjaluka. Ta tačka je „skidana“ sa dnevnog reda sve do zadnjeg zasjedanja.
Na sjednici koja je održana 8. decembra usvojen je Nacrt rebalansa budžeta grada za ovu godinu u iznosu od 201.96 miliona KM. Nakon usvajanja taj dokument je upućen u javnu raspravu, tokom koje svi zainteresovani mogu uložiti primjedbe i sugestije na predloženi Nacrt. Javna rasprava bi trebala biti okončana ove sedmice.
Nakon toga ide priprema Prijedloga rebalansa budžeta za 2022. godinu koji se ponovo upućuje u skupštinsku proceduru, međutim još nije poznato kada će on ponovo doći pred odbornike. Naime, još nije zakazan datum idućeg zasjedanja gradskog parlamenta, niti ima naznaka kada bi se sjednica mogla održati.
BERLIN – Njemačko ministarstvo finansija iduće godine očekuje da potroši 83 milijarde evra na takozvanu kočnicu cijene gasa i struje, odnosno na subvencije za rasterećenje građana i privrede od troškova dramatično poskupilih energenata.
FOTO: Pixaby
To su brojke iz nacrta plana rashoda kriznog fonda od 200 milijardi evra u koji je agencija dpa imala uvid, zajedno sa revidiranim predlogom budžeta za 2023.
Vlada je fond formirala da amortizuje efekte poskupljenja do 2024. godine, ali prema nacrtu više od polovine već je odvojila za mjere u 2022. godine.
Planirani rashodi za dolazeću godinu uključuju 15 milijardi evra ulaganja u posrnuli Uniper, najvećeg uvoznika gasa u Njemačkoj.
Nacrtom budžeta, ministar finansija Kristijan Lindner (Christian) predviđa i povećanje prethodno planiranih rashoda za 153, odnosno 140 miliona evra za integraciju ukrajinskih izbeglica i uvoz nafte.
Mjere koje je vlada već usvojila, poput subvencija za grejanje i reformu stanogradnje, koštaće, prema Lindnerovom nacrtu, dodatnih 2,2 milijardi evra.
Odluka vlade da ne poveća taksu na emisiju ugljen-dioksida značiće smanjenje budžetskog priliva za dve milijarde evra.
Iz nacrta se ne vidi jasno koliko vlada namerava da se zadužuje dogodine, ali loše ekonomske prognoze nagoveštavaju da će toga biti više nego što je prethodno očekivala.
Jasno je, međutim, da će otplata starih dugova poskupeti i da se kamata na njih penje na 38 milijardi evra u 2023. godine. Dpa
BANJALUKA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatilo je izvođačima radova u šumarstvu ukupno 524.508 KM subvencija za avgust.
Foto: Capital
Sredstva su isplaćena za 98 privrednih subjekata koji su u skladu sa definisanim odredbama uredbe o postupku dodjele sredstava izvođačima radova u šumarstvu ispunili uslove za to, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Sredstva direktne podrške izvođačima radova u šumarstvu obezbijeđena su iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske za period od 1. jula do 31. decembra u ukupnom iznosu od 4.122.000 KM. Srna
BRISEL – Evropa se trudi da smanji svoje oslanjanje na ruska fosilna goriva. Kako cijene gasa u Evropi rastu osam puta od prosjeka za 10 godina, zemlje uvode politike za suzbijanje uticaja rasta cijena na domaćinstva i preduzeća.
BANJALUKA – Gradonačelnik Draško Stanivuković uručio je rješenja o subvencijama poslovnim subjektima, za šta je iz budžeta Grada ove godine izdvojeno ukupno 1,2 miliona KM.
FOTO: CAPITAL
Danas su uručena rješenja za poslovne subjekte koja su dobili novčanu podršku po četiri linije, i to: za povećanje produktivnosti i podršku izvozu; za očuvanje starih i umjetničkih zanata i domaće radinosti; subvencija ugostiteljima čiji je rad bio otežan usljed rekonstrukcije dijela Ulice Bana Milosavljevića, kao i subvencija za razvoj receptivnog turizma, dok će subvencije za samozapošljavanje biti uručene naredne sedmice.
“Grad Banjaluka nastavlja sa podrškom privredi kako bi brojne privredne aktivnosti na području grada bile snažnije”, kazao je Stanivuković.
Kako je naglasio, podršku su dobile firme za povećanje produktivnost i one izvozno orjentisane.
“Pomogli smo i ugostiteljima koji posluju na novom šetalištu i Grad im je dao novčanu podršku s obzirom na to da nekoliko mjeseci nisu mogli da rade dok su trajali radovi. Podržani su i stari zanati, ali i turističke agencije koje su imale izazove u vrijeme korona virusa”, naveo je on.
Preko 150 poslovnih subjekata, kako je istakao – dobiće pojedinačne iznose od nekoliko hiljada pa do 30.000 KM.
“Promijenili smo raniju praksu prema kojoj je maksimalan iznos za samozapošljavanje i bilo koji vid produktivnosti bio podržan sa maksimalno 5.000 KM, a sada je povećan. Za pojedine oblasti to jednostavno nije dovoljno i napravili smo novi pravilnik, ocjenjivali smo projekte na drugačiji način kako bi se izašlo u susret privrednicima”, kazao je Stanivuković.
Cijeli ovaj proces, prema njegovim riječima urađen je u saradnji resornog odjeljenja Gradske uprave i Preuzetničkog centra, koji će i nakon dodjele ovih subvencija biti na usluzi ovim poslovnim subjektima.
Saradnik za privrednu i regionalnu saradnju, Nebojša Drinić poručio je kako je ovo veliki dan za privredu, ali i za Grad Banjaluku, jer je predstavljen jedan potpuno novi koncept u odnosu na prethodne godine.
“Ukoliko uzmemo u obzir da je do sada za ove namjene izdvajano oko 390 hiljada KM, a da je sada taj iznos povećan na 1,2 miliona, jasno je da je u foksu rada ove gradske administracije da osnažimo i ojačamo privredne kapacitete u gradu. To je osnov svega onog što prati razvoj jednog grada”, rekao je Drinić.
Dodao je da su subvencije veće nego prethodnih godina.
“Visine, odnosno iznosi subvencija za samozapošljavanje su mnogo veće nego što je to bilo prethodnih godina. Do sada je taj iznos bio 5.000 KM, a sada mi dodjeljujemo 15.000 KM. Takođe, odlučili smo i da pomognemo privrednicima koji se bave izvozom i koji žele da povećaju produktivnost, te ćemo njih podržati sa 30.000 KM. Ukoliko uzmete u obzir taj iznos i povučete paralelu koliko je danas teško da vam odobre kredit, jasno vam je kolika je podrška i pomoć za njih”, poručio je on.
Poručio je kako ništa ovo ne bi bilo moguće bez Preduzetničkog centra, koji je osnovan prije više od godinu dana i koji je do sada opravdao sva očekivanja.
Gradski menadžer Bojan Kresojević istakao je da je najveći akcenat u ovom programu subvencija stavljen na liniju koja je posvećena podršci produktivnosti izvozno-orjentisanih preduzeća.
“U okviru ove linije 24 poslovna subjekta dobila su ukupno više od pola miliona KM kako bi ojačali naše kapacitete za izvoz jer smo u Republici Srpskoj još uvijek na skromnom nivou, odnosno izvoz pokriva samo 80 odsto uvoza”, kazao je on.
Podržan je, kako ističe – i razvoj turizma.
“Banjaluka ima ogromne potencijale koji do sada nisu iskorišteni u turizimu, zbog čega je uvedena nova linija podrške – receptivnom turizmu. Ideja je da se naše agencije povezuju sa inostranim i dovode strane turiste koji će ovdje provesti određeno vrijeme”, rekao je gradski menadžer.
Arijana Kovačević iz preduzeće “Tehno inde” zahvalila je na subvenciji koju ju ta firma dobila, ističući da će sredstva uložiti u povećenje produktivnosti u proizvodnji.
Zahvalnost je izrazio i Dario Adamov u ime preduzeća “Eksport fenestra” koja je fokusirana na inostrano tržište.
“Subvencija nam mnogo znači. Osim novčane podrške, mnogo nam znači podrška koju ćemo dobiti u vidu mentorstva”, zaključio je on. NN
SKOPLJE – Ministarstvo poljoprivrede Sjeverne Makedonije donijelo je odluku da subvencije za proizvodnju žirtarica i suncokreta proširi na gazdinstva koja imaju najmenje jedan hektar oranica, uz uslov da sav rod predaju domaćim prerađivačima ili otkupljivačima, prenosi danas Makedonska radio – televizija (MRT).
Foto: Pixabay
Navodi se da je dodatna mjera od 5.760 denara (95 evra) po hektaru obezbijeđena za proizvođače koji imaju na jednom ili više hektara pšenice, ječma, raži, ovsa i suncokreta.
Podsjeća se da je ranije ova subvencija bila namjenjena za površine veličine od pet do 50 hektara.
Rok za podnošenje prijave za sticanje prava na ovu državnu pomoć je kraj okrobra, navodi MRT.
Ovaj medij piše da je Ministarstvo raspisalo oglas za davanje u zakup ukupno 5.722 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta širom Makedonije namjenjenog gajenju žitarica. Tanjug
BANJALUKA – Grad Banjaluka će autobuskim prevoznicima plaćati 60.000 KM mjesečno da održavaju nerentabilne seoske linije.
FOTO: Aleksandar Čavić/Grad Banjualuka
Ti iznosi će se isplaćivati u vidu subvencija iz gradske kase i predstavljaju dodatnu finansijsku injekciju za prevoznike, kojima je nedavno odobreno i poskupljenje karata.
Direktor „Autoprevoza“ Dejan Mijić je potvrdio da je postignut dogovor sa Gradom da se sufinansiraju linije koje nemaju dovoljan broj putnika.
„To su linije koje ne mogu biti rentabilne čak ni sa poskupljenjima karata. Zbog toga će Gradska uprava izdvojiti subvencije“ rekao je Mijić za CAPITAL.
Na sastanku koji je nedavno održan sa predstavnicima gradske administracije dogovoreno je da će Grad plaćati subvenciju od 0,25KM po kilometru za te linije.
„Mi smo izračunali da nam minimalno treba više od 0,40 KM za određene prigradske linije. Međutim, u Gradskoj upravi su nam rekli da ne postoje ta sredstva u budžetu. Onda smo se usaglasili da se isplaćuje 0,25 KM za kilometar sve dok se ne izradi studija o javnom prevozu, koja bi trebala pokazati kakvo je pravo stanje u ovoj oblasti, odnosno koje linije nisu ekonomski opravdane“, naveo je Mijić.
Iako nisu dobili traženi iznos Mijić kaže da će dogovorene subvencije pomoći preduzećima koja saobraćaju na ovim linijama.
Objasnio je da će prevoznici mjesečno fakturisati pređene kilometre Gradu, te da bi isplata subvencija trebala početi zaključno sa ovim mjesecom.
Gradski menadžer Bojan Kresojević je potvrdio da će Grad za nerentabilne linije iz gradske kase mjesečno izdvajati 60.000 KM.
„One su nerentabilne jer nemaju dovoljan broj putnika, a ne mogu se ukinuti, jer ljudi iz tih dijelova Banjaluke od njih zavise. Cilj ove mjere je da održimo javni prevoz, zato se i gradska administracija odlučila na ovaj korak. Ove subvencije će se isplaćivati sve dok ne pronađemo konačno rješenje za probleme koje imamo u javnom prevozu“ kazao je Kresojević za CAPITAL.
Konačno rješenje bi trebala da ponudi studija o javnom prevozu. Odnosno ona bi trebala utvrditi koliko putnika ima na pojedinačnim linijama, koje trase treba mijenjati i slično.
Kada će ona biti spremna Kresojević nije mogao reći, jer se izrada tog dokumenta se još ni ne nazire. Naime, studija je trebala biti urađena još polovinom prošle godine, ali za sada je bio samo jedan neuspjeli pokušaj.
Grad je raspisao tender za studiju, ali je postupak žalbe trajao više od dva mjeseca i ta nabavka je na kraju pala. Sada Grad treba pokrenuti novi postupak, ali Kresojević nije mogao reći kada će biti raspisana nova javna nabavka.
Skupština grada Banjaluka je ove godine dva puta odobrila poskupljenje karata u javnom prevozu, zbog drastičnog rasta cijena goriva.
Iako je odobreno poskupljenje karata, Grad Banjaluka se obavezao da će sufinansirati mjesečne karte za pojedine kategorije kao što su penzioneri, djeca iz višečlanih porodica i slično.
Osim toga Grad Banjaluka je zbog pojave virusa korona više puta pomagao rad prevoznika, koji su imali probleme u radu zbog redukovanih broja polazaka i smanjenog broja putnika. Za te namjene je iz gradske kase prevoznicima isplaćeno više stotina hiljada maraka.
CAPITAL: Vesna Popović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
