VAŠINGTON – Strateške rezerve goriva u SAD nalaze se na najnižem nivou u proteklih skoro 40 godina, piše američki dnevnik “Volstrit žurnal”, pozivajući se na podatke Administracije o energetskim informacijama /EIA/.
NJUJORK – Globalne zalihe dizela se smanjuju jer se rafinerije bore da održe korak sa brzim oporavkom potražnje nakon pandemije, pogoršavajući akutnu globalnu nestašicu energije koja je već izazvala rast cijena plina, uglja i sirove nafte.
U vrijeme kada su globalne centralne banke zabrinute zbog stopa inflacije koje nisu viđene decenijama, nestašica dizela bi dodatno povećala troškove goriva i transporta, kao i pritisak na maloprodajne cijene.
Uvoz dizela iz SAD-a i Azije, na koji se Evropa oslanja, bio je ograničen posljednjih sedmica zbog veće domaće potrošnje za proizvodnju i gorivo za puteve, piše Reuters.
Zalihe benzina, koje uključuju dizel i lož ulje, koje se drže u nezavisnom skladištu u evropskom području prerade i skladištenja Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen (ARA) pale su prošle sedmice za 2,5 posto, pokazali su podaci holandske konsultantske kuće Insights Global.
Regionalne zalihe bile su na najnižem nivou za ovo doba godine od 2008. godine, dok su singapurske zalihe srednjih destilata na kopnu također pale na višegodišnji minimum od 8,21 milion barela.
“Čini se da se potražnja za dizelom povećava u sjeverozapadnoj Evropi, ali niži kapaciteti prerade u poređenju sa periodom prije pandemije i nizak nivo uvoza drže tržište pod teškim pritiskom“, rekao je Lars van Wageningen iz Insights Globala.
Cijene dizela u sjeverozapadnoj Evropi dostigle su u ponedjeljak 114 dolara po barelu, što je najviše od septembra 2014. godine, dok su marže na naftu prošle sedmice dostigle dvogodišnji maksimum.
Analitičari Morgan Stanleya primjećuju da su cijene dizela dostigle oko 180 dolara po barelu 2008. godine, vođene “izuzetno skučenim” tržištem srednjih destilata, jer je nafta Brent porasla blizu 150 dolara po barelu.
“Ponavljanje toga nije naš osnovni slučaj, ali je primjetno da cijene dizela pomno prate period 2007-2008. posljednjih mjeseci“, rekli su, dodajući da očekuju da će cijene sirove nafte dostići 100 dolara po barelu u drugoj polovini ove godine.
Rafinerije reaguju na visoke marže i niske zalihe povećanjem proizvodnje, ali globalni kompleks za preradu nafte je pod pritiskom, a kapaciteti su pali prvi put u 30 godina prošle godine jer su zatvaranja nadmašila nove dodatke, objavila je prošlog mjeseca Međunarodna agencija za energiju.
Povećanje proizvodnje dizela bi također zahtijevalo brže od normalnih stopa prerade sirove nafte u rafinerijama, s opremom koja je konfigurirana tako da maksimizira prinose srednjeg destilata na račun lakih.
Umjesto toga, brojne rafinerije, posebno u SAD-u, još uvijek rade sa tvornicama ispod petogodišnjeg prosjeka kako bi se izbjegla proizvodnja previše goriva za mlazne motore, gdje potražnja i dalje zaostaje za nivoima iz 2019. godine, ostavljajući kompanije da se bore da identifikuju jasan način za obnavljanje zaliha dizela u kratkom roku.
“S obzirom na pritisak investitora da smanje ulaganja u fosilna goriva i govore o vrhunskoj potražnji za naftom, ova pozadina vjerovatno smanjuje poticaj za ulaganje u nove rafinerske kapacitete. S obzirom na to da će potražnja za gorivom vjerovatno porasti u narednih 10-15 godina, a ponuda ne može da drži korak, očekivao bih veću volatilnost cijena goriva u budućnosti“, rekao je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo. Klix
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.