BEOGRAD, Banke postaju sve opreznije kada odobravaju kredite, uslovi su oštriji, a provjere klijenata koji traže zajmove detaljnije.
Da bi klijent dobio novi zajam mora za početak da ima takozvanu urednu kreditnu istoriju. To znači da je uvijek na vreme izmirivao svoje obaveze prema bankama, da nije prezadužen, da rate po svim kreditima, karticama i dozvoljenom minusu ne prelaze 30, odnosno 50 odsto primanja.
Kada su građani u pitanju, prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije trenutno kasni 2,9 odsto mjesečnih rata. Banke strahuju od daljeg pogoršanja naplate i uvode dodatne kontrole prilikom odobravanja pozajmica.
Tako, banke će sada najvjerovatnije odbiti klijenta ukoliko ima neuredan tekući račun, odnosno često ulazi u nedozvoljeno prekoračenje, ili ne vraća na vrijeme dozvoljeni munus i ako je kasnio sa otplatom rata za raniji kredit. Ili, ponudiće zajam sa znatno većom kamatom.
Pojedini bankari idu, međutim, i dalje. Uz sve provjere, prilikom popunjavanja zahtjeva za zajam traže da klijent navede da li ima nekretninu u vlasništvu, ili automobil, da li je u braku ili živi sam. Čak i da se dostavi posljednji plaćeni račun za telefon. Bankari to objašnjavaju željom da imaju što više informacija o budućem klijentu, a naročito, ako nema tekući račun, odnosno ne prima platu preko njihove banke.
“Banke su rigoroznije kada odobravaju kredite, jer je povećan i rizik u naplati i uvećavaju se kašnjenja”, kaže za Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. Poučene su iskustvom nekih banka iz susjednih zemalja, koje su suočene sa ekspanzijom dugovanja stanovništva i ne mogu da naplate potraživanja.
Prema riječima Radeta Ševića, iz Hipo-Alpe-Adria banke, i te kako se vodi računa da klijent ne postane prezadužen kao i da ne dođe u situaciju da ne može da izmiruje svoje obaveze na vrijeme. Zbog toga se prilikom bilo kog zaduženja obavezno povlači izvještaj iz Kreditnog biroa i analizira kreditna istorija budućeg korisnika zajma. Banka ima tačan uvid da li je bilo ranijih kašnjenja u vraćanju kredita, ili drugih usluga, i na koji period.
Građani su najneuredniji u izmirivanju obaveza po tekućem računu. Sljedi otplata gotovinskih pozajmica. Vrlo je malo onih koji ne otplaćuju stambene kredite. U Srbiji je odobreno oko 45.000 stambenih kredita, a banke su za sada aktivirale tek dvadesetak hipoteka.
