Tito ponovo među Slovencima

LJUBLJANA – Posljednjih mjesec dana cijelu Sloveniju tresu polemike o bivšoj Jugoslaviji i njenom “vječnom” predsjedniku Josipu Brozu Titu.Sve je počelo prije mjesec dana u Mariboru gdje je otvorena kafana “29. novembar” čiji naziv podsjeća na datum kada se u bivšoj Jugoslaviji slavio Dan Republike. Uslijedili su protesti nezadovoljnika usmjereni prvenstveno protiv redakcije dnevnika “Večer”, lista koji je prvi objavio reportažu o neobičnoj kafani.
Nezadovoljstvo se proširilo i na Hrvatsku gdje se na internetskim forumima raspravlja o jugonostalgičnoj kafani, a neki forumaši idu tako daleko da najavljuju zaobilaženje Maribora u širokom luku. Nekoliko puta je već razbijen izlog kafane “29. novembar”, ali uprkos tome, objekat je postao prava turistička atrakcija u Mariboru i široj okolini.
Kafanu je otvorio Božo Turkelj koji je na istom mjestu nekad imao pekaru. Poslije propasti posla odlučio se na radikalan zaokret. Otvorio je ugostiteljski objekt u čijem je izlogu postavio veliki grb SFRJ dok je na zidove objesio portret Josipa Broza i drugih “socijalističkih velikana”.
Specijalitet restorana kafane je “špricer Tito”, koji sadrži tri decilitra vina i dva decilitra mineralne vode. Turkelj je najavio i proslavu nekadašnjeg Dana republike uz kranjske kobasice i štrukle.
Iako se to možda najmanje očekivalo, najžešći talas jugonostalgije zahvatio je upravo Sloveniju. Veliki broj građana te zemlje često odlazi u Beograd, a prvo mjesto koje odu posjetiti je Kuća cvijeća u kojoj je smještena Titova grobnica. Sve se više turista slijeva u Titovo rodno mjesto Kumrovec, a prihod od 3,1 milion evra ostvarili su i Brioni, Titovo omiljeno ljetovalište. U Hrvatskoj postoje i planovi za obnovu dvorca Tikveš, smještenog na području gdje je bivši predsjednik često dolazio u lov.
Dana 29. novembra u bivšoj Jugoslaviji je obilježavano istorijsko zasjedanje AVNOJ-a na kojem je donesena odluka o federalnom uređenju Jugoslavije, a kraljevskoj vladi zabranjen povratak u zemlju. Neradni dani bili su 29. i 30. novembar, a često bi se spajali s vikendima, pa bi nekadašnji Jugosloveni izbivali s radnih mjesta i po nedjelju dana. Na području Slavonije i ostatka kontinentalne Hrvatske to su bili idealni dani za kolinja iliti svinjokolje. Učenici prvih razreda osnovnih škola primani su u pionire, a često su dijeljena i razna odličja.