ZAGREB, Hrvatski drvoprerađivači na domaćem tržištu kontrolišu manje od trećine tržišta, a domaće tržište drvne mase i peleta od drva uopšte ne postoji.
Većina ekološkoga goriva iz drvnih ostataka izvozi se u susjednu Sloveniju, koja tako ispunjava svoje obveze proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Stoga je krajnji čas da se zaštite interesi i tržišna pozicija drvne industrija, kažu u Drvnom klasteru, koji je danas povodom toga predstavio i novoosnovana strukovna udruženja trgovaca namještajem te proizvođača peleta od drva i drvne biomase.
Povezivanjem glavnih aktera koji će uticati na sektorska kretanja stvoriće se pretpostavke za veću uporabu proizvoda od drva i jačanje prodaje namještaja i drvnih peleta u RH, kaže direktor Drvnog klastera Marijan Kavran.
Domaće tržište – na kojemu nema ni preciznih podataka o stvarnoj prodaji namještaja, a čeka se i dolazak velikih stranih trgovaca poput Ikee – godinama je neuređeno i konfuzno. Preovladava uvozni namještaj lošeg kvaliteta i “siva konkurencija iz garaža” pa je samo uređenijim odnosom trgovaca i domaćih proizvođača moguće primjereno organizovati distribuciju i povećati ponudu kvalitetnog namještaja u prodajnoj mreži, ali i svijest o kupovini domaćeg, s obzirom na to da je, prema istraživanju GfK, hrvatskim kupcima važna i kvaliteta proizvoda, a ne samo najniža cijena, prenose agencije.
– Što se bolje organizujete, bolje i parirate nekome – kaže Željko Kenda iz Udruženja trgovaca namještajem, ističući kako sitni domaći trgovci ne mogu preživjeti dolazak velikih “igrača” na domaće tržište teško oko 650 do 700 mil. dolara.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
sretno ljudi, al’ bojim se da ce vas pomesti uz blagoslov ministara