BEOGRAD, Potpredsjednik Privredne komore Srbije Mihailo Vesović izjavio je da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvaren suficit 1,46 milijardi dolara na osnovu trgovine sa zemljama potisnicima CEFTA sporazuma.
On je istakao da je Srbija u zemlje članice CEFTE izvezla roba i usluga u vrijednosti od 2,874 milijardi dolara, a da je iz tih zemalja uvoz bio 1,414 milijardi dolara.
Vesović je rakao na današnjem sastanku u Beogradu sa predstavnicima preduzeća o problemima u privrednoj sradnji sa zemljama regiona koje su potpisnice CEFTA sporazuma da je on za Srbiju najvažniji trgovonski sporazum.
On je podsjetio da je Srbija u trgovini sa svijetom ostvarila deficit od 8,90 milijardi dolara.
Milivoje Miletić iz Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, koji je organizator ovog sastanka, naglasio je da se najčešće necarinske barijere u zemljama koje su potpisnice CEFTA sporazuma mogu svrstati u tradicionalne, tehničke i administrativne.
On je pojasnio da se to najčešće manifestuje komplikovanom procedurom kod protoka robe i uska grla na graničnim prelazima, nedostatak međunarodno priznatih akreditacionih i sertifikacionih tijela i nedovoljan broj ovlaštenih laboratorija i institucija.
Miletić je rekao da su tu i nepriznavanje sertifikata o kvalitetu, fitosanitarnih, sanitarnih i veterinarskih dokumenata, neprimjenjivanje međunarodnih standarda i tehničke regulative, nedostatak adekavatne infrastrukture (saobraćaj, bankarstvo, osiguranje, telekomunikacije), komlikovan vizni režim, korupcija i krijumčarenje.
On je ukazao i na rezultate ankete koju je uradila Privredna komora Srbije sa više od 70 privrednika, koji pokazuju da većina privrednika sarađuje sa BiH, Crnom Gorom i Hrvatskom i da je njih 45 odsto odgovorilo da se traži veliki broj dokumaneta i da je potrebno mnogo vremena za njihovo pribavljanje.
“U anketi BiH se pominje kao zemlja koja traži neprimjereno veliki broj dokumanata za naknadnu provjeru izdatih dokumneta o porijeklu robe iz Srbije i u kojoj je zabranjen uvoz pojedinih mineralnih voda iz Srbije”, rekao je Miletić.
On je istakao da je u Republici Srpskoj /RS/ tražena njihova licenca Institutu “Mihailo Pupin” iz Srbije da bi učestvovao na tenderu za radove na Željeznicama RS, dok su se izvoznici brašna iz Subotice žalili da njihovo brašno ne može u RS iako je kvalitetnije nego što to traže tamošnji propisi.
Miletić je naveo da je u Makedoniji obavezno polaganje depozita od strane uvoznika voćnih sokova iz Srbije dok traje provjera uvjerenja o porjeklu.
On je rekao da je u Hrvatskoj otežana registraciaj lijekova i proizvoda za zaštitu bilja iz Srbije, i da se u hrvatskim medijima neistinito piše o kancerogenim lizalicama iz Srbije. U Crnoj Gori je zabranjen uvoz konzumnih jaja iz Srbije, bez odgovarajućeg obrazloženja.
Miletić je istakao da predstavnici izvoznika sjemena imaju izuzetno dobru saradnju sa BiH, jer se u ovoj zemlji priznaju sertifikati za sjeme bez obzira iz koje zemlje dolaze.
Prema njegovim riječima, sa Hrvatskom privrednici imaju veoma loša iskustva počev od toga da im moraju dostaviti dokumente na latinici, iako se u Srbiji takva ne izdaju, pa do toga da im traže samo originalna dokumenta.
