BANJALUKA, Glavna služba za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj došla je do gotovo nevjerovatnog podatka da su tri stečajna upravnika na dan 30. jula 2011. vodila čak 46 stečajnih postupaka u preduzećima u Srpskoj.
Prema tvrdnjama predstavnika Udruženja stečajnih upravnika, to su većim dijelom stečajni postupci u kojima je izvršena glavna dioba, ali zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i parnica postupak još traje.
Više od dva postupka je, s presjekom stanja na kraju juna 2011. godine, vodio 41 stečajni upravnik u RS, navodi se u izvještaju Glavne službe za reviziju.
Dok jedni imaju pune ruke posla u nekoliko firmi u stečaju, drugi nisu bili uopšte angažovani, a neki su čak i penzioneri ili im je vođenje stečajnog postupka dodatni posao.
U RS je od donošenja Zakona o stečajnom postupku licenciralo 98 stečajnih upravnika, a od toga oko 10 odsto nije bilo angažovano na stečajnim postupcima u periodu na koji se fokusirala revizija, od početka 2008. do polovine 2011. godine.
Revizori su došli i do podataka da je u stečajnim postupcima primjetna prilično neujednačena i raznolika praksa izbora stečajnih upravnika od strane stečajnih sudija. Stečajne sudije se uglavnom opredjeljuju za one stečajne upravnike koji su po njihovom mišljenju dovoljno kvalitetni i stručni da odgovore zahtjevima konkretnog stečajnog predmeta.
S druge strane, status stečajnih upravnika koji vode ove postupke prilično je različit.
“Jedan dio aktivnih stečajnih upravnika ima status penzionera, drugom dijelu je ovo dodatni posao, a jedan dio je profesionalno angažovan na stečajnim postupcima”, naglašava se u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS.
Prema podacima iz upitnika za okružne privredne sudove, u posmatranom periodu došlo je do šest smjena stečajnih upravnika. Najčešći razlog smjena bio je zahtjev stečajnih upravnika za smjenom, a rjeđe je dolazilo do smjena zbog sukoba interesa i na zahtjev skupštine povjerilaca.
U RS je od 2008. do kraja 2011. pokrenuto oko 420, a zaključeno oko 370 stečajnih postupaka.
Ukupan broj aktivnih predmeta na godišnjem nivou kretao se između 450 i 570 predmeta u različitim fazama postupka.
Inicijative za promjene Zakona o stečajnom postupku podnosilo je Udruženje stečajnih upravnika Republike Srpske, Savez sindikata Republike Srpske i Fond PIO, a razgovorom sa svim nadležnim institucijama uočene su manjkavosti i problemi oko tumačenja i provođenja ovog zakona.
Način izbora i nagrađivanja stečajnih upravnika nije jasno postavljen, a nije definisan ni način kako i na koji način stečajni sudija bira/imenuje stečajnog upravnika s liste licenciranih.
Stečajni upravnici dobijaju nagradu koju im odredi sud u zavisnosti od komplikovanosti postupka, oblika organizovanja preduzeća u stečaju i slično, ali reviziji nisu prezentovani kriterijumi na osnovu kojih se procjenjuje komplikovanost postupaka.
U Zakonu nije jasno definisano koji republički organ može pokrenuti stečajni postupak, a nije propisano ni šta učiniti sa imovinom stečajnih dužnika koja je toliko mala da se ne isplati unovčavati.
Praksa po ovom pitanju je različita; u nekim slučajevima se imovina vraća osnivaču ili se predaje humanitarnim organizacijama. Fena
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Da nije tužno, bilo bi smiješno, kaže narodna! Pa šta više treba u ovoj državi da se desi, da se razbiju monopoli, pojedinaca, organizovanih grupa. Sve mi ovo liči, da ovaj obični narod jedna grupa ljudi toliko blamira i misli da smo toliko glupi da ne možemo ništa shvatiti, a shvatamo, da imamo jedno grupu ljudi koja sebi dozvoljava da se enormno bogati, doka ostali narod nema posla (ne kažem nema hljeba) već nema ga gdje zaraditi. Gledam i čitam ove izvještaje revizora, pa te muka hvata, da sam ne znaš šta da kažeš, osim da se ispadaju na kraju ovi revizori blamiraju, jer ovo njihovo niko ne PIKA ni za jotu. Ja, teško Bogu sa nama, kakav smo narod……..halapljiv i neznam već kakav. Neka nam je Bog na pomoći……….dokleeeeeeeeeeeeee………..ovakoooooooooooooooo??????????