Troškovi krize 1.300 milijardi dolara

VAŠINGTON , Predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Štraus – Kan procijenio je da su ukupni troškovi globalne finansijske krize narasli na 1.300 milijardi dolara.
 
MMF predviđa da će globalni privredni rast u 2008. usporiti na oko tri odsto u odnosu na pet odsto ostvarenih u prošloj godini, ali da bi iduće godine trebao ubrzati na četiri odsto.
Američki predsjednik Džory Buš izjavio je u srijedu da su SAD u ozbiljnoj finansijskoj krizi i zatražio podršku za plan svoje administracije, vrijedan 700 milijardi dolara, namijenjen spasavanju finansijskih tržišta.
Upozorio je da tržište ne funkcioniše kako treba, da je sve širi gubitak povjerenja, da su najvažniji sektori izloženi riziku, kao i da bi još neke banke mogle bankrotirati i povući američku privredu u recesiju.
– Ne smijemo dozvoliti da se to dogodi – rekao je Buš.
Bušova administracija i Kongres nastoje da se dogovore o planu koji bi vladi omogućio da se umješa i preuzme nelikvidne kredite na Vol stritu, kako bi se razriješio finansijski haos.
Međutim, prema planu, koji se još usaglašava, Kongres bi odobrio samo dio od onoga što je tražila Bušova administracija, odnosno vjerovatno 150 do 200 milijardi dolara.
Buš je pozvao predsjedničke kandidate demokrata i republikanaca Baraka Obamu i Džona Mekejna u Bijelu kuću na sastanak sa liderima Kongresa, radi postizanja dogovora o planu za spasavanje Vol strita.
Obama i Mekejn su, zatim, izdali zajedničko saopštenje u kojem su pozvali Kongres na saradnju i postizanje sporazuma da bi se izbjegla ekonomska katastrofa. Oni su, u kratkom saopštenju, ocijenili da je došlo vrijeme da se dvije partije slože za dobrobit američkog naroda.
Dolar je juče oslabio više od pola odsto u odnosu na korpu najvažnijih svjetskih valuta. Izvještaj američkog ministarstva energetike pokazao je da se američka potražnja za gorivom spustila na najniži nivo u gotovo pet godina.
Svjetska banka
Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik upozorio je na štetu koju bi globalna finansijska kriza mogla da izazove privredama zemalja u razvoju.
– Zemljama u razvoju mogao bi naštetiti pad potražnje za njihovim izvoznim proizvodima, pad ulaganja u te zemlje i pogoršanje trgovinskih uslova – kazao je Zelik.