MOSKVA, Rusija je obnovila projekat gradnje podmorskog tunela ispod 105 kilometara širokog Beringovog prolaza, a radovi bi koštali 99 milijardi dolara.
Kroz nekoliko decenija moći ćete da sjednete na voz u londonskoj stanici Vaterlo, zatim proći ispod La Manša te nastaviti put na istok i na kraju završiti u Njujorku na stanici Grand central, a da nijednom ne izađete iz voza.
Ideja je prvi put predložena 2007. godine, a ovog puta ima realne izglede da bude i ostvarena. Realizacija tunela dodatno je ojačana i povezivanjem postojeće Transsibirske željezničke linije s istočnosibirskim gradom Jakutskom. Ta pruga u dužini od 805 kilometara treba biti završena 2013. godine.
Tunel, dvostruko duži od onog koji povezuje Veliku Britaniju i Francusku, dobio je zeleno svjetlo ove sedmice na konferenciji delegata iz Rusije, SAD, Velike Britanije i Kine, održanoj upravo u Jakutsku.
Na konferenciji je projekt dobio “blagoslov” iz Kremlja, a među učesnicima je bio i Aleksandar Levinthal, zamjenik federalnog predstavnika ruskog predsjednika Dimitrija Medvedeva za daleki istok Rusije.
Cijena izgradnje pruge i tunela povećala se od kada je prvi put predložena izgradnja – od početnik 53 milijarde dolara na 99 milijardi dolara.
Međutim, priča da je povezivanje Sibira i Aljaske prvi put predloženo 2007. godine nije potpuno istinita.
Naime, još 1905. godine ruski car Nikolaj Drugi imao je sličnu ideju. Međutim, tu su ideju spriječili Prvi svjetski rat, Ruska revolucija 1917. godine kao i pogubljenje samog cara 1918.
Ovaj put Rusi misle ozbiljno, iako će morati da uvjere još 49 američkih saveznih država kao i deset kanadskih provincija da projekat treba završiti.
Cilj nije samo turizam “ispod nule Celzijusovih” već i otvaranje trgovačkih ruta kojima bi sirovi materijali, kojima Sibir obiluje, lakše dolazili na američko tržište – prenose mediji.
Prema navodima nekih stručnjaka, potencijal pruge dostiže do 100 miliona tona tereta godišnje. Drugi pak ističu da bi tunel ispod Beringovog prolaza mogao ostvariti i do tri odsto svjetske trgovinske razmjene te generisati oko 11,5 milijardi dolara prometa godišnje, što znači vrlo brzu nadoknadu uloženih sredstava.
Naravno, najveće je pitanje ko će tačno dati 99 milijardi dolara za izgradnju, pogotovo u ovim mračnim ekonomskim vremenima.
Riječ je o vrlo teškom građevinskom poduhvatu čiju težinu nadmašuje samo pronalaženje novca za njegovo finansiranje – navode agencije.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Al’ se frcaju sa brojkama