Turizam – budućnost BiH

JAHORINA, U BiH mora biti osigurana jedna vrsta izbalansiranosti između razvoja turističkih proizvoda, turističke ponude i promocije, jer je turizam budućnost ove zemlje, izjavio je danas na Jahorini generalni sekretar Svjetske turističke organizacije Taleb Rifai.

Rifai, koji se nalazi u prvoj, zvaničnoj posjeti BiH, istakao je tokom posjete Jahorini i prezentaciji najuspješnijih primjera turizma iz oblasti privatnog sektora u BiH, da je ovo pravo vrijeme za promociju, jer ljudi širom svijeta moraju saznati za turističke proizvode koje nudi BiH.

“Kada turisti dođu u BiH, ova zemlja će ostvariti određeni prihod koji se može dalje investirati u razvoj turističkih potencijala”, naglasio je Rifai, dodajući da je impresioniran onim što je za dva dana vidio u BiH, te da nije očekivao toliki nivo dostignuća.

Govoreći o turističkim potencijalima Republike Srpske, on je rekao da je imao priliku da vidi različite turističke proizvode – etno-selo, mogućnost raftinga, vinarije, te druge sjajne potencijale.

“Ono što smatram da je jako važno jeste da sve ove priče koje su turistički jako interesantne, treba predstaviti zajednički, kako na nivou BiH, tako i region u cjelini”, ocijenio je Rifai.

On je naveo da će ostatak današnjeg i sutrašnjeg dana provesti u razgovorima sa predstavnicima vlasti u BiH na svim nivoima, te privatnim sektorom o tome kako Svjetska turistička organizacija može pomoći u promociji RS, FBiH, BiH, te u brendiranju ove turističke ponude, jer to do sada nije učinjeno u zadovoljavajućoj mjeri.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević rekao je da je nesporno da BiH ima puno potencijala i prirodnih ljepota, te da ona ne može biti zadovoljna činjenicom da u bruto društvenom proizvodu turizam učestvuje sa samo 2,06 odsto, a da broj zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma, u odnosu na ukupan broj zaposlenih čini 4,59 odsto, što je ispod svakog evropskog i svjetskog prosjeka.

Pročitaj više:  Na Beogradskom aerodromu u junu 350 hiljada putnika

Prema njegovim riječima, cilj BiH, kada je riječ o ovoj grani privrede, je da se učešće u BDP poveća na šest odsto, što je svjetski prosjek, tako što će biti dovršena privatizacija hotelskog smještaja, edukacijom kadrova zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma.

“Takođe, treba uložiti dodatne napore u izgradnju puteva i druge infrastrukture koja služi turizmu, zakone prilagoditi standardima EU”, nagasio je Zirojević, dodajući da je Rifai zadovoljan činjenicom da je BiH stvorila vrlo solidan pravni okvir za regionalnu saradnju sa zemljama u okruženju.

On je istakao da još samo sa Hrvatskom nije potpisan sporazum o saradnji u oblasti turizma, te da se nada da će to biti učinjeno do kraja godine, jer potpisani sporazumi sa ostalim zemljama stvaraju jednu atmosferu koja je pogodna za stvaranje zajedničkog turističkog proizvoda, koji će biti lakše plasirati trećim zemljama.

Tokom današnje posjete generalnog sekretara Svjetske turističke organizacije Jahorini, bila je upriličena prezentacija turističke ponude RS – olimpijske planine Jahorina, banje Vrućice iz Teslića, etno sela “Stanišići” iz Bijeljine, vinarije “Vukoje” iz Trebinja, Rafting kluba “Kanjon” iz Banjaluke, te sportski ribolov – Ribnik.

FBiH predstavljali su: etno- selo “Herceg” iz Međugorja, hoteli “Evropa” iz Sarajeva i “Sunce” iz Neuma, putnička agencija “Fortuna” iz Mostara, Bjelašnica “ZOI `84”, te “Adrija ski” sa Kupresa”.

Comments

Jedan komentar na na “Turizam – budućnost BiH”

  1. brkoug Avatar
    brkoug

    Turizam-budućnost BiH. Kako da idemo na Djevičanska ili Kajmanska ostrva kada su te destinacije na vrijeme popunjene? I kako da idemo kada većina stanovništva živi na granici siromaštva. A ovo nabrojano kao naš potencijal, ne znam da je neko drugi od stranaca obišao, osim ovog Rifaia, a i njega su vodali po mjestima za koje nikada nije čuo kao interesantnu turističku destinaciju. Zato, treba se odreći energetike i poljoprivrede i sve resurse i snage usmjeriti na razvoj turizma i turističkih narodnih kuhinja za domaće turiste, a stranaca osim OHR-a i sličnih, svakako neće ni biti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts