U Boru proizvedeno 10 odsto više zlata nego lani

BEOGRAD, U Rudarsko-topioničarsko basenu Bor (RTB), u prvoj polovini ove godine proizvedeno je oko 14.000 tona katodnog bakra ili 34 odsto više nego u istom periodu prošle godine a u istom vremenskom periodu proizvedeno je 10 odsto više zlata i 20 procenata više srebra, rečeno je danas na konferenciji za novinare.

Ostvareni šestomjesečni otkop rude bakra u ovoj godini najveći je u posljednjih 10 godina.

Ovogodišnje iskopine “teže” su za osam miliona tona od lanjskih i iznose ukupno 18 miliona tona, a količine bakra u koncentratu dobijenog iz borske, kriveljske i majdanpečke rude veće su od prošlogodišnjih za oko 2.000 tona.

Nezaposlenost, smanjene zarade i pad standarda su neki od razloga kašnjenja građana sa otplatom kredita. Svaki jedanaesti građanin ne može da izvrši obavezu prema banci.

Gubitak posla i smanjene zarade odražavaju se na problematičane dugove stanovništva, koji su dostigli 32 milijarde dinara. Najviše se kasni u otplati gotovinskih i potrošačkih kredita. Kod tekućih računa čak 230.000, a kod kartica 74.000 građana ne pokriva minus na vreme.

Jelena Petrović iz Folks banke kaže da se klijenti zadužuju više po pitanju dozvoljenih minusa, ali da je njihova preporuka da klijenti uzimaju gotovinski kredit u dinarima zbog sigurnosti i planiranja otplate rata.

Kod stanovništva u kašnjenju otplate kredita prednjače poljoprivrednici i pravna lica, ali i građani koji su do sada bili najvjernije platiše. Međutim, umjesto da su okrenute novom kreditiranju, banke se sve više bave načinima za naplatu starih dugova.

Zoran Petrović iz Rajfajzen banke kaže da bankama nije u interesu da klijente stavljaju u situacije u kojima oni ne bili bili u mogućnosti da izvršavaju svoje obaveze, nego da procjene da će privrednik ili privatno lice u narenom periodu obavljati svoje dužnosti redovno dok ne stane na zelenu granu.

Pročitaj više:  Struja udara hiljadarkom

Iako važi uvjerenje da su banke najprofitabilnije institucije, njihov profit se drastično topi sa povećanjem rizika otplate. Na jedan problematičan kredit odvaja se na ime rezervi još toliko novca koji donosi gubitak.

“Ako je klijent loš, ako nemamo nikakvu garanciju, nikakvu hipoteku, to može da ide do sto odsto”, kaže Slavko Cari iz Erste banke i dodaje da, ako je klijent dobar i postoje dobre garancije kolaterale hipoteke, onda garancije idu od dva do tri odsto.

Poslije preporuka Narodne banke da svaki klijent ima različiti tretman i da je moguće refinansirati dug sa počekom u otplati od 24 mjeseca, bankari pozivaju klijente da ne čakaju poziv banke, već da se sami jave i rješe probleme. Tanjug

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts