PODGORICA, U Crnoj Gori je siromašno oko 71 000 građana ili 11 odsto populacije, posljednji su zvanično saopšteni podaci, koji pokazuju stanje iz 2006. godine.
Prema broju apsolutno siromašnih i siromašnih građana, Crna Gora dočekuje 17. oktobar, Dan borbe protiv siromaštva, na sredini ljestvice zemalja zapadnog Balkana, a ispred nje su Srbija i BiH, a iza Albanija, Kosovo i Makedonija, procjenjuju eksperti Svjetske banke.
Iz Svjetske banke navode da posljednji rezulati koji se odnose na 2006/2007. godinu još nisu potpuno obrađeni, tako da je suviše rano govoriti o tome kakvo je stanje sada.
“U normalnim vremenima rezultati su iz godine u godinu približno jednaki. U slučaju Crne Gore stopa (privrednog) rasta je visoka za taj period, tako da postoji optimizam da će to voditi redukciji siromaštva. Ali to mora biti potvrđeno”, saopšteno je iz Svjetske banke.
Nije utvrđeno ni koliko je ljudi u Crnoj Gori 2007. godine živjelo na ivici siromaštva, kao ni da li se smanjuje jaz između bogatih i siromašnih.
Posljednje analize, kako je navedeno, pokazuju da su najranjivije grupe nezaposleni, velike porodice, naročito one koje imaju puno male djece, manje obrazovani, kao i oni koji su nastanjeni u ruralnim i sjevernim područjima.
Svjetska banka je u saradnji sa Zavodom za statistiku ”Monstat” u junu predstavila detaljnu analizu siromaštva u Crnoj Gori za 2006. godinu i ti podaci pokazuju da oko 71 000 građana mjesečno troši manje od 144,68 evra, te da je riječ o apsolutnoj granici siromaštva, odnosno o minimalnom iznosu koji bi trebalo da bude dovoljan za nabavku najnužnijih proizvoda, prvenstveno hrane.
Siromašni u Crnoj Gori na hranu potroše skoro polovinu svojih sredstava, a oko polovine svojih primanja dobijaju od socijalnih naknada, penzija i pomoći iz inostranstva, a polovinu primanja kao platu ili prihod od sopstvenog biznisa i poljoprivrede.
Od decembra 2000. do oktobra 2007. godne, prema istraživanju sindikata, cijena kilovata električne energije porasla je 341 odsto, litar benzina 281 odsto, registracija automobilaod 1000 kubika koštala je 51,60 maraka, a za isto auto šest godina kasnije registracija je koštala 140 evra.
Porez na stan od 70 metara kvadratnih porastao je sa 28,20 maraka na 65 evra, hljeb je poskupio sa 0,40 maraka na 0,60 evra, dok je kilogram domaćeg sira sa tri marke skočio na pet evra.
Treba podsjetiti da je većina navedenih proizvoda dodatno poskupjela i tokom 2008. godine. Cijena rada je i dalje 55 evra bez izgleda da će se povećavati u bliskoj budućnosti.
