BANJALUKA, Pravi efekti krize u evrozoni na ekonomiju BiH očekuju se u 2012. godini, kroz smanjeni priliv spoljnog finansiranja u bankarski sektor BiH od majki banaka, zbog pogoršanja ekonomskog okruženja, smanjen ulazak doznaka iz inostranstva, te stranih direktnih ulaganja.
Ovo se navodi u Rajfajzen makroekonomskoj analizi, u kojoj se dodaje da će u idućoj godini biti usporen rast izvoza i otežan plasman izvoznika iz BiH, što će dovesti do smanjenja domaće proizvodnje i investicija.
– Osim toga, uslijediće i zaustavljanje oporavka tržišta rada, što će značajno uticati na domaću potrošnju i time ukupni nivo rasta ekonomije BiH. S obzirom na to da će time ključni pokretači rasta domaće ekonomije biti značajno pogoršani, snizili smo očekivani realni ekonomski rast za BiH na 1,5 odsto u 2012. godini – navodi se u ovoj analizi.
Negativne prognoze u vezi sa smanjenjem priliva spoljnog finansiranja u bankarski sektor BiH povlače za sobom pitanje mogućnosti poskupljivanja kredita u BiH.
Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić je istakao da poskupljivanje kredita ipak zavisi od kreditne politike banaka, kao njihove diskrecione odluke.
– Uobičajeno je da se kamatna stopa kao cijena kredita formira na osnovu cijene po kojoj banke pribavljaju sredstva, procjene rizika plasmana i ciljne kamatne marže. Banke ne bi smjele upasti u zamku da, u nastojanju da zadrže ili privuku nove depozite, neosnovano povećavaju pasivne kamatne stope, precijene rizik plasmana i povećaju kamatne marže – istakao je Božić.
U analizi se dodaje da je globalno makroekonomsko i finansijsko okruženje još uvijek u toku značajnih previranja, a rizik od nove globalne recesije u 2012. godini je veoma visok.
Ekonomska kretanja u prvom polugodištu ove godine do sada su, kako se navodi u analizi, u skladu sa nivoom realnog godišnjeg ekonomskog rasta od oko dva odsto.
– Ovaj rast je još uvijek daleko od prosječnog nivoa rasta od pet odsto zabilježenog prije početka ekonomske krize, a koji je neophodan za značajnije poboljšanje životnog standarda stanovnika u BiH – navodi se u analizi.
U analizi se dodaje da su sliku blagog oporavka ekonomije “pomutile” vijesti o sniženju prognoze kreditnog rejtinga BiH od strane kreditnih agencija Mudis i S&P, usljed političke krize, nesprovođenja reformi i sistemskog vođenja fiskalne politike.
Glavni ekonomista Hipo Alpe Adrija banke u BiH Marijana Milić je naglasila da bi, ukoliko se nastavi nestabilna situacija u BiH, moglo doći i do smanjenja kreditnog rejtinga BiH.
– Promjena sa stabilnog na negativni izgled je prevashodno prouzrokovana političkom nestabilnošću u zemlji, gdje i nakon devet mjeseci poslije izbora izostaje formiranje vlasti na nivou BiH – istakla je Milićeva.
Izvoz
U Rajfajzen makroekonomskoj analizi se navodi da je prosječna stopa rasta izvoza robe iz BiH u prvom polugodištu iznosila 20,5 odsto i prešla je vrijednost od četiri milijarde KM, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu izvoza ključnih prerađivačkih sektora, odnosno proizvodnje baznih metala, mineralnih proizvoda, mašina i aparata, drveta i drvnih proizvoda, te obuće i tekstila. Glas Srpske
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
porasla stopa rasta izvoza, a spoljnotrgovinski deficit se povecava(!?)
banke ce dijeliti poslovnu sudbinu ove zemlje, jer ce se uzdrzavati od rizicnog kreditiranja, ili putem povecanih kamatnih stopa, ili jednostavno, neodobravanjem kredita rizicnim klijentima. sto se tice vanjskog finansiranja, dovoljno je pogledati strane direktne investicije pa ce biti jasno da je to mizerno. u bosnu ulazu samo oni koji imaju dogovorene poslove, koji ce im donijeti ne visu stopu povrata, nego zelenasku, tipa od 30% godisnje navise. sve vise preduzeca se gasi, kriza likvidnosti je realnost. priblizava se vrijeme kada ce se morati podvuci crta.