Ukinuti institut žiranta – rak-ranu društva

BANJALUKA,  Udruženje za zaštitu žiranata i ombudsman za zaštitu potrošača BiH zatražili su od vlasti da ukinu institut žiranta u bankarskom sistemu i time spriječe sve masovnije negativne društvene posljedice koje nosi taj vid obezbjeđenja kreditnih plasmana.
 
Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja koje okuplja više hiljada prevarenih žiranata u BiH, kaže da bi domaće vlasti iz Zakona o obligacionim odnosima i druge legislative morale izbaciti kategoriju žiranta-jemca kako bi se spriječilo “širenje te rak-rane bh. društva”.
“Mi procjenjujemo da u BiH ima 150.000 građana koji vraćaju tuđe kredite bankama i mikrokreditnim organizacijama i taj broj se stalno uvećava. Ljudi su očajni, upropaštavaju se mnogi životi i država stoga mora pod hitno reagovati, odnosno ukinuti institut žiranta”, ističe Cvjetković.
Prevareni žiranti se najviše žale da finansijske kuće idu u naplatu prema jemcima, a da prethodno nisu iskoristile sve dostupne mehanizme naplate kredita od imovine dužnika. Ističu, takođe, da kredite ne vraćaju samo žiranti koje su nesavjesna rodbina i prijatelji “uvalili” u dugove, već da su prisutne ilegalnosti kroz potpisivanje bjanko kreditnih garancija, te falsifikovanje podataka i potpisa jemaca. U tim nezakonitostima, kako tvrde, dužnici imaju podršku nesavjesnih bankarskih službenika koji odrađuju “prljave” poslove u cilju dobijanja bonusa.
Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača BiH, ističe da je ta institucija zbog sve većeg broja žalbi građana podnijela inicijativu da se kategorija žiranta ukine. On kaže da “banke nemaju pravo tražiti da građani garantuju za druge osobe”.
“Ovakva praksa već je prouzrokovala mnogo problema, što pokazuje i sve veći broj samoubistava žiranata koji su se našli u bezizlaznoj situaciji”, kaže Doko.
Bh. javnost su proteklih mjesec potresle vijesti o samoubistvu nekoliko ojađenih žiranata. Božidar Radovanović iz Ugljevika, radnik u Termoelektarni u tom gradiću, te Ismeta Ćehić iz Bihaća, službenica “BH pošta”, su, prema medijskim izvještajima, digli ruku na sebe jer nisu mogli vraćati ogromne tuđe kredite, koji su u Radovanovićevom slučaju premašili i 100.000 KM.
Sociolozi kažu da se ne može reći da su prevare sa žirantima poprimile opštenegativni društveni karakter zbog čega bi trebalo ukinuti taj institut.
“Osnovni problem je što građani na ovim prostorima još nisu navikli na tržišnu privredu i olako shvataju svoje obaveze kada nešto potpisuju. Žiranti nisu maloljetni, pa da ne mogu rasuditi koliko je osoba za koju garantuju pouzdana, odnosno nepozudana”, kaže sociolog Aleksandar Stojanović.
Bankari, takođe, ističu da se u praksi često zanemaruje činjenica da je ugovor o jemstvu dobrovoljan čin žiranta koji svojim potpisom prihvata obavezu vraćanja kredita.
Dok su u Agenciji za bankarstvo FBiH nedavno najavili aktvinosti u pravcu ukidanja ili barem suzbijanja instituta žiranta, njihove kolege u RS nemaju takvih planova. Regulator bankarskog sistema RS napominje da je ova oblast regulisana sa više zakonskih propisa, što bi zahtijevalo “sveobuhvatnu promjenu koja prevazilazi nadležnost Agencije”.
“Zloupotrebe pri dodjeli kredita o kojima pričaju žiranti su nešto drugo. Svako ko se smatra prevarenim od strane bankarskog službenika treba nam prijaviti takav slučaj i mi ćemo reagovati i sankcionisati eventualno odgovorne”, kaže Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS.
Predsjednik Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo FBiH Haris Ihtijarević, pak, smatra da ne postoji razlog za opterećenje građana kroz formu žiranta koja je ukinuta u većini zemalja.
“Krediti se mogu i moraju moći uzeti uz davanje hipoteka, uzimanjem polisa osiguranja i drugim načinima u odnosima prema zaposlenim osobama ili penzionerima, koji odlično štite banke, ali i olakšavaju proces građanima i podstiču bankarski biznis”, naglašava Ihtijarević.
Federalna agencija će, kaže, bankama ubrzo uputiti “podsticajno mišljenje” da u drugi plan stave kreditiranje uz žirante.
Bankari, međutim, ukazuju da bi ukidanje te kategorije povećalo kreditni rizik, a time i poskupjelo plasmane. Ocjenjuju da je obezbjeđenje kredita kroz institut žiranta najjeftniji oblik garancije, jer dužnik u slučaju hipoteke, osiguranja ili drugih načina garancija ima dodatne troškove finansiranja stavljanjem hipoteke, procjene objekata ili imovine, odnosno troškova za polisu osiguranja.
Ombudsman za zaštitu potrošača BiH naglašava da pravna sigurnost građana pri podizanju kredita nije na zadovoljavajućem nivou, pa su, navodi, mogućnosti raznih zloupotreba uveliko prisutne.
“Žiranti po zakonu nisu zabranjeni, ali je to praksa neuobičajena u svijetu. Stoga tražimo da takav način plasmana bude ukinut i da svako uzima kredit u granicama svojih mogućnosti, a ne da ga umjesto klijenta vraća neko treći”, kaže Doko.
Obezbjeđenje kredita u BiH
• – žirant-jemac
• – hipoteka i zalog
• – mjenica dužnika
• – polisa osiguranja
• – obveznice
• – administrativne zabrane
• – garancija druge banke
Mirković: Došlo mi da se vješam
Jedna od prevarenih žrtava je Prijedorčanin Nenad Mirković, koji zbog prinudne otplate tuđeg kredita u iznosu od 30.000 KM pomišlja i na najgore. On priča da je 2006. bio žrtva prevare koleginice sa posla. Umjesto da njoj bude žirant, ona mu je uz pomoć bankarskog službenika poturila da potpiše ugovor u kojem nije bilo navedeno ime dužnika i visina kredita. Kasnije se ispostavilo da je zajam zapravo uzela nezaposlena prijateljica njegove koleginice, koju nikad u životu nije vidio. Slučaj je prijavio policiji i tužilaštvu, ali su ga uputili na privatnu tužbu za koju, ističe, nema novca.
“Danas sam pojeo samo kiflu, kod kuće su mi isključeni struja i voda! Zbog svega ni supruga više ne želi da priča sa mnom! Nemam pomoći ni od koga, došlo mi je da se vješam”, priča kroz suze Mirković.Nezavisne novine