BIJELJINA, Vrijednost švajcarskog franka u BiH nije opala i njegov srednji kurs iznosi rekordnih 1,774 maraka.
Švajcarska centralna banka juče je saopštila da je vrijednost franka precijenjena i da će preduzeti oštre mjere protiv tog trenda.Odlučeno je da će ciljani nivo tromjesečnog LIBOR-a (Londonska međubankovna ponudbena kamatna stopa) biti doveden što bliže nuli, da će znatno biti povećana ponuda švajcarskog franka na finansijskim tržištima u sljedećih nekoliko dana, te podignuti bankarski depoziti pri banci sa sadašnjih 30 milijardi na 80 milijardi franaka.
Nakon jučerašnjeg saopštenja iz Švajcarske centralne banke, frank je odmah pao za 2,1 odsto u odnosu na evro i oko jedan odsto u odnosu na dolar.
Međutim, analitičari tu intervenciju komentarišu kao korak koji će imati više psihološki efekat od stvarnog, a na to upućuje i razvoj globalne situacije.
“Tokom zime kurs franka bi mogao i dalje rasti. SAD će kreditni rejting najvjerovatnije biti srezan, a tu je i rastuća zabrinutost u vezi sa Italijom i Španijom, što će dodatno uzdrmati evrozonu. Sve to ukazuje da bi franak kratkoročno mogao rasti”, smatraju analitičari.
Ekonomski analitičar iz BiH Damir Miljević očekuje da će švajcarski franak početi da pada u narednih tri do šest mjeseci.
Zbog enormno visokog rasta kursa švajcarskog franka, mnogi građani BiH dovedeni su u situaciju da su im rate kredita koji su vezani uz ovu valutu skoro udvostručene. Međutim, vlast, kao ni banke ne preduzimaju ništa tim povodom.
Miljević je upozorio da domaću vlast ne interesuje ni ekonomija, ni privreda, ni građani. Interesuje je “samo budžet, tačnije ono što je od njega ostalo”.
Za razliku od BiH, Hrvatska, koja je nedavno uvela i mogućnost reprograma duga, odlučila je da pomogne svojim građanima.
“Vlada će od banaka tražiti da se rata stambenih kredita u švajcarskim francima fiksira po kursu od 5,8 kuna ili manje, i to je minimum ispod kojeg se neće ići”, rekla je juče premijerka Jadranka Kosor.
Ona je najavila da će Vlada na idućoj sjednici predložiti izmjene zakona kojima bi se kamatne stope mogle smanjivati i ispod četiri odsto, odnosno budući da Sabor trenutno ne zasjeda, Vlada će donijeti uredbu za zakonskom snagom.
Kosorova je pozvala i Hrvatsku narodnu banku da se uključi u rješavanje problema kredita u francima. “Ako su građani u teškoćama ne svojom krivicom, nego sticajem okolnosti, svi moramo da prionemo poslu. Uvjerena sam da će banke ne samo prionuti, nego možda predložiti i još neki dodatni model”, rekla je ona.
Ministar finansija Martina Dalić rekla je da će “najmanje dio” banaka odobriti ovakav prijedlog. “Razlog je jednostavan – ova kretanja kursa franka mogu se uporediti s efektom neočekivane elementarne nepogode i Vlada je morala da reaguje i ukaže bankama na ovaj problem”, dodala je Dalić.
Rastuća zabrinutost investitora zbog ekonomskog usporavanja u zoni evra podigla je kamatne stope na obveznice Španije i Italije na rekordne nivoe.
Prinos na desetogodišnje španske obveznice juče je povećan na čak 6,45 odsto, što je najviši nivo od uvođenja evra.
Ta kamatna stopa je blizu nivoa koji su bilježeni u Grčkoj, Irskoj i Portugalu prije nego što su te zemlje morale da zatraže međunarodnu pomoć za spasavanje i primorala je premijera Španije Hozea Luisa Sapatera da odloži svoj odmor kako bi nadgledao situaciju.
Ponovno buđenje dužničke krize uglavnom je povezano sa svjetskom rasprodajom dobara koje ulagači vide kao riskantne – kao što su obveznice Italije i Španije. Obje zemlje mogu i dalje da se zadužuju po tekućim stopama, ali to je sve skuplje i povećava dužničku masu koja je i razlog nemira na tržištu.
Pogoršanje dužničke krize u zoni evra moglo bi da primora taj monetarni blok da na kraju poveća svoj 440 milijardi evra (625 milijardi dolara) vrijedan fond za spasavanje finansijski oslabljenih članica, uprkos političkom protivljenju glavnih uplatioca u taj fond, ukazali su pojedini ekonomisti i analitičari.
Lideri evrozone su na prošlomjesečnom vanrednom samitu dogovorili da se novac iz Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF) koristi na nov način radi borbe s krizom, ali nisu učinili veći korak kojem su se nadali investitori – nisu povećali obim EFSF.
Od tada su dužnički problemi u zoni evra produbljeni i zaprijetili su da se prošire van manjih članica, kao što je Grčka, na veće zemlje poput Španije i Italije.
