BEOGRAD, Prijedlog nove uredbe o konverziji prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu biće završen i predat Vladi Srbije na usvajanje do kraja maja, saznaju „Novosti“. Ovo je čak treća uredba u posljednjih godinu i po dana, koja bi konačno trebalo da omogući zainteresovanim vlasnicima privatizovanih firmi da u efikasnijem postupku i po realnim cijenama postanu gazde na parcelama, na kojima njihova preduzeća imaju pravo korišćenja. Trenutno je u postupku oko 1.500 zahteva za konverziju uz naknadu, a rješeni predmeti mjere se promilima.
Rješenjem Olivera Dulića, ministra za prostorno planiranje, formirana je radna grupa za izradu uredbe, a prvi sastanak je, kako saznajemo, zakazan za utorak. Prema riječima Aleksandre Damnjanović-Petrović, pomoćnika ministra, u radnoj grupi su uglavnom stručnjaci, koji su usko specijalizovani za ekonomska, finansijska i statusna pitanja.
Osnovna novina predviđena izmjenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, koja će biti pretočena u uredbu, je mogućnost da lokalne samouprave same odrede tržišnu vrijednost zemljišta po urbanističkim zonama. Već je poznato, kako kažu u Ministarstvu za prostorno planiranje, da će Beograd iskoristiti tu mogućnost. Naime, tržišna vrijednost parcela je osnova za određivanje naknade, koju vlasnici privatizovanih firmi treba da plate. Od tržišne vrijednosti oduzimaju se potom troškovi pribavljanja prava korišćenja na zemljištu i tako se određuje visina naknade.
– Ministarstvo za prostorno planiranje nema obavezu da vodi evidenciju o završenim konverzijama uz naknadu, niti znamo koliko ih je tačno bilo do sada – kaže Aleksandra Damnjanović – Petrović. – Evidenciju imaju opštine i gradovi, jer njihove imovinsko-pravne službe izdaju rješenja. Prema nezvaničnim informacijama riječ je o veoma malom broju riješenih predmeta. Dakle, postoje određeni problemi i u proceduri i u načinu određivanja naknade, pa smo izmjenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji predvidjeli mogućnost i da lokalne samouprave svojim opštim aktom odrede tržišnu cijenu zemljišta. To će svakako ubrzati postupak.
Zahtjev za konverziju uz naknadu podnosi se Poreskoj upravi, a rješenja izdaju imovinsko-pravne službe lokalnih samouprava na čijoj se teritoriji nalazi zemljište. Polovina novca od naknade ide u budžet lokalnih samouprava, a druga polovina odlazi u Fond za restituciju. I ubuduće, najvjerovatnije, procene o visini naknade radiće vještaci, kao što je to bilo predviđeno i prethodnom uredbom.
Bez plaćanja
I dok vlasnici privatizovanih firmi moraju da plate konverziju, za lokalne samouprave i vlasnike porodičnih kuća taj postupak je besplatan. Takođe, pravo na konverziju bez naknade imaju i vlasnici stanova, s tim što će oni na zemljištu biti suvlasnici shodno kvadraturi, koju imaju u odnosu na ukupnu površinu zgrade. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, koji su dostavljeni Ministarstvu za prostorno planiranje, do sada je rješeno oko 14.000 zahtjeva za konverziju bez naknade. Novosti
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Poštovani!
Pišem kao fizičko lice,koje treba da podnese zahtev za konverziju zemljišta ispod i oko legalno izgrađene privatne kuće.Uvidom u predlog uredbe, shvatio sam da je besplatna konverzija navedenog zemljišta,ali,pitanje koje bih postavio je sledeće: u nastqavku parcele na kojoj je uzgrađena kuća,nastavlja parcela od 5,5 ari koja se nalazi u građevinskoj zoni a u listu nepokretnosti stoji da se radi o njivi.U rublici vlasnik stoji da je vlasništvo država Srbija a korisnik sam ja.Šta se radi sa takvim zemljištejm.
Pozdrav