BERLIN, Vodeći predstavnici njemačkog političkog i privrednog života održali su u nedjelju naveče u kancelariji kancelarke Angele Merkel sastanak na kojem su utvrđene smjernice za daljnje korake u procesu pomoći privredi i borbe protiv prijeteće recesije.
Kako je nakon sastanka saopštio njemački ministar finansija Peer Steinbrueck njemačka vlada prije svega pojačanim investicijama u infrastrukturu planira smanjiti negativne uticaje nadolazeće recesije na tržište rada.
‘2009. ne smije biti godina otpuštanja’, rekao je uoči sastanka njemački ministar inostranih poslova i podkancelar Frank-Walter Steinmeier koji je nadodao kako “posla u Njemačkoj ima dovoljno” te da je potrebno uložiti dodatne snage kako bi bili iskorišteni svi resursi.
Njemačka kancelarka Merkel pozvala je sve društvene faktore da ulože zajedničke snage kako bi se globalna finansijska kriza i prijeteća recesija svladali bez većih posljedica po njemačku privredu.
‘Njemačka vlada ne može sama riješiti probleme pred kojima se zemlja nalazi. Mi trebamo zajednički uložen napor vlade, privrednika , sindikata i banaka’, rekla je Merkel uoči sastanka na kojem je uz nadležne ministre privrede, finansija i rada učestvovalo i tridesetak vodećih predstavnika industrije, banaka, sindikata i nauke.
Sastanak, kako je objasnila Merkel, služi kao priprema sastanku kabineta početkom sljedeće godina na kojem će se odlučiti o daljnjim koracima njemačke vlade o poticaju konjunkture.
Kako javljaju njemački mediji tzv. drugi konjunkturni paket savezne vlade bi trebao biti objavljen krajem januara nakon inauguracije američkog predsjednika Baracka Obame i njegovog objavljivanja paketa javnih investicija u SAD-u.
Njemački drugi paket mjera bi, osim pojačanih investicija u infrastrukturu trebao, kako javljaju mediji, sadržavati i poreske olakšice za građane kao i sporne potrošačke bonove kojima se želi potaknuti unutarašnja potrošnja.
Njemačka se dosada opirala pritisku evropskih državnika za dodatnim mjerama za poticaj privrede i finansijskog sektora. Vlada Angele Merkel je dosada branila stajalište po kojem je tzv. prvi konjunkturni paket u visini od 500 milijardi evra za pomoć bankama donesen početkom novembru, dovoljan.
