Uvoz vina u BiH skoro pet puta veći od izvoza

BANJALUKA,  Uvoz vina u BiH je gotovo pet puta veći nego izvoz iako raspolažemo značajnim kapacitetima i odličnim uslovima za proizvodnju i preradu grožđa.
 
Prema podacima Privredne komore FBiH, u prošloj godini iz BiH je izvezeno oko 2.500 tona ovog pića vrijednosti oko šest miliona KM, dok je u istom periodu uvezeno više od 11.000 tona vina vrijednog preko 35 miliona KM.
Vinogradari kao najveći problem u tome ističu nepostojanje referentnih laboratorija i slabe podsticaje države prilikom izovoza.
“Najveći problem bh. izvoznika vina je taj što nemamo referentne laboratorije za kontrolu i utvrđivanje kvaliteta vina. Dešava se da, recimo, prilikom izvoza vina na granicama obaraju kvalitet vina za dvije klase jer mi ga izvozimo pod vrhunsko, a oni ga deklarišu kao kvalitetno tako da se ne isplati”, kaže Ivica Barbarić, koordinator poslova Sektora poljoprivrede u Privrednoj komori FBiH.
Grgo Vasilj, predsjednik Udruženja vinogradara i vinara FBiH, navodi da zasad naša država najviše vina izvozi u Hrvatsku, ali na njihovim granicama pored laboratorijskih analiza ima i organoleptička analiza, koja zadaje najviše problema.
“Pored laboratorijskih analiza, na granici se rade analize degustacijom, odnosno konzumacijom neko utvrđuje kvalitet naših vina i spušta mu vrijednost”, kaže Vasilj i dodaje da BiH mora naći način da ograniči prekomjeran uvoz.
Barbarić ističe da na tržištu BiH ukupna zastupljenost domaćeg vina iznosi oko 25 odsto ali da raduje činjenica da postoji tendencija rasta zasađenih površina vinograda jer je samo u prošloj godini zasađeno oko 176 hektara.
Vinogradari kažu da uprkos njihovom trudu i dalje izostaje podsticaj države prilikom izvoza.
“Proizvođači u regionu od države po boci izvezenog vina dobijaju od 0,7 do jednog evra i spuštajući cijenu za isti iznos nose pobjedu na tržištu. Kod nas takvih podsticaja nema, a 8.000 KM za hektar vinograda, koliko dobijemo, nije dovoljno”, kaže Zoran Vukoje, direktor renomiranog vinskog podruma “Vukoje”, koji je dobitnik više prestižnih nagrada na svjetskim sajmovima vina.
On naglašava da RS i FBiH imaju odlične uslove za podizanje vinograda i da država kroz ruralni razvoj i podršku seoskim domaćinstvima ima šansu da vinogradarstvo podigne na viši nivo jer je činjenica da posjedujemo vina visokog kvaliteta.
“U istočnoj Hercegovini ima zasađenih oko 700 hektara vinograda, a imamo prostora za još toliko. Proizvodnja u BiH ne može zadovoljiti domaće potrebe, ali s obzirom na uslove i kapacitete država kroz podsticaje može dosta toga napraviti i proširiti ovu proizvodnju”, smatra Vukoje.
Na tržištu BiH pored vina iz Evrope mogu se naći i vina iz Čilea, Argentine pa čak i iz Australije, a njihova cijena je srazmjerno kvalitetu daleko viša nego vina proizvedenih u BiH.
Vasilj smatra da jak trgovinski lobi uništava domaću prizvodnju te da je u ostalim zemljama praksa da se prvo rasproda domaće vino pa tek onda uvozi.
“Država na neki način mora reagovati i smanjiti uvoz stranih vina. Tržišna utakmica je svugdje jaka, ali nigdje kao u BiH, gdje se uvozi sa svih strana. Mi s proizvodnjom od oko deset miliona litara godišnje ne možemo zadovoljiti domaće potrebe. Prije rata je bilo zasađeno oko 5.600 hektara, a danas oko 4.000 hektara, međutim ne smijemo dozvoljavati ovoliki uvoz”, kaže Vasilj.
“Vinogradari imaju podsticaja od države, ali ako mislimo agresivnije nastupati na ino-tržištu država se mora još pokazati i više podsticati”, ističe on.
U Udruženju vinara FBiH kažu da je potrebna bolja promocija domaćih vina i organizovan plasman na strana trižišta, koja su poprilično zatvorena za strane proizvode.Nezavisne novine