Veće kamate, manje plate

BANJALUKA, Indirektne posljedice svjetske finansijske krize neće zaobići BiH, smatraju stručnjaci, jer kako kažu, osim ranije najavljenog povećanja kamatnih stopa zbog manjka novca na svjetskom tržištu, BiH će se, prema njihovom mišljenju, između ostalog, suočiti i sa smanjenjem priliva deviznih sredstava iz inostranstva, od kojih je BiH visokozavisna zemlja.
Prema riječima ekonomiste, Zorana Pavlovića, treba očekivati zalaganje nadležnih institucija za povećanje kamata na oročenu štednju, kako bi se depoziti građana u bankama u BiH povećali i na taj način stvorili potencijali za održavanje kontinuiteta kreditnog plasmana.
– Očekujem povećanje recesije za deset odsto od očekivane. A ta recesija prvenstveno će se odraziti na kapitalna ulaganja, za koje će se smanjiti i interes i mogućnosti građana, zbog čega će trpjeti i brojne radnje koje će se morati zatvrotiti – ocjenjuje Pavlović.
Osnovni problem RS i BiH jeste to što imaju veliki obim trgovinske razmjene s inostranstvom zbog čega se, kako kaže izvršni direktor Sektora za makroekonomske analize Inevsticiono-razvojne banke RS, Ognjen Đukić, recesija u EU odražava i na našu ekonomiju.
– Ako dođe do dugoročnijeg smanjenja ekonomskog rasta u Evropi, građani BiH, između ostalog, mogu očekivati stagnaciju plata, otežano pronalaženje novih radnih mjesta, manje stranih direktnih investicija, manje mogućnosti za kreditna zaduženja – kaže Đukić.
Iako je, na primjer, u Srbiji, prema mišljenju ekonomista, novac u bankama, zbog stalne promjene kursa srpske valute, sigurnije čuvati u evrima nego u dinarima, građanima u BiH nije bitno u kojoj će valuti čuvati svoj novac jer je, smatra Zoran Pavlović, kurs konvertibilne marke siguran sve dok u BiH postoji Valutni odbor koji čuva vrijednost domaće valute. Da u tome nema velike razlike, potvrđuje i Ognjen Đukić, koji je podsjetio da sve konvertibilne marke štampane u Centralnoj banci BiH imaju svoje pokriće u devizama u njoj, što daje jednaku sigurnost za obje valute.
– Iako postoji inflacija, s obzirom da je kurs konvertibilne marke u CBBH zakonom fiksiran za evro, građani uvijek mogu dobiti isti iznos maraka za evro. S tog aspekta, nema mogućnosti da marka devalvira u odnosu na evro. Kada dolazi do inflacije kupovna moć konvertibilne marke slabi, ali u istom iznosu slabi i kupovna moć evra – objasnio je Đukić.Fokus