SARAJEVO/ BANJALUKA, U BiH se trenutno vodi oko 1.200.000 sudskih postupaka zbog dugovanja za komunalne usluge, a najveća dugovanja su za utrošenu električnu energiju, podaci su do kojih su došli Udruženje “Plava sfera” i Udruženje medijatora BiH.
Daniel Malić, predsjednik Udruženja “Plava sfera” iz Banjaluke, kazao je da se najveći broj tužbi vodi u Sarajevu i Banjaluci.
“Različiti su predmeti sudskih sporova, ali se najčešće radi o zaostalim plaćanjima, a ima i slučajeva krađe struje i slično. Zbog ovako velikog broja, često neosnovanih, sporova naši sudovi su zatrpani, pa smo mi krenuli sa promocijom alternativnih načina rješavanja slučajeva da bi bili izbjegnuti sudovi”, naveo je Malić.
Prema njegovim riječima, praksa EU je da prije svakog spora bude održano i do sedam alternativnih načina prije nego što slučaj dođe na sud, što do sada kod nas nije bilo.
“Krajnje je vrijeme da počne takva praksa i kod nas. Mi ćemo predlagati neke alternativne metode, na primjer medijaciju, odnosno uspostavljanje i omogućavanje razgovora između suprotstavljenih strana, ali veliki resursi leže i u udruženjima potrošača”, naveo je Malić.
On je istakao da je “Plava sfera” prošle godine riješila 560 različitih slučajeva, od kojih dobar dio dolazi iz javnih preduzeća, najviše iz “Elektrokrajine”, toplana i slično.
Govoreći o ukupnim dugovanjima za komunalne usluge za koje se vode sporovi, Malić je kazao da nema precizan podatak, ali da je bilo slučajeva da građani duguju i do 7.000 KM.
Iz Direkcije za distribuciju u “Elektroprivredi RS” je saopšteno da krajnji kupci električne energije duguju 298,2 miliona maraka.
“Prema posljednjim raspoloživim podacima iz distributivnih preduzeća, po ovom osnovu je nadležnim sudovima podneseno 4.176 tužbenih zahtjeva za naplatu potraživanja sudskim putem”, navedeno je u “Elektroprivredi”.
Vlatko Međugorac, portparol “Elektroprivrede Herceg Bosne”, nije precizirao koliko iznose dugovanja za električnu energiju, a kako saznajemo, radi se o cifri od oko 295 miliona KM.
“Mogu potvrditi da su postojeća dugovanja značajna. Tijekom prošle godine pokrenuto je ukupno 3.235 sudskih postupaka protiv kupaca električne energije koji ne izmiruju svoja dugovanja prema ovome poduzeću”, precizirao je Međugorac.
U “Elektroprivredi BiH” kažu da dospjela nenaplaćena potraživanje kupaca električne energije, zaključno sa septembrom, iznose 29,9 miliona KM.
“Ovaj iznos predstavlja 58 odsto od vrijednosti prosječne jednomjesečne fakture za tarifne kupce EP BiH, a stepen naplate za tekuću godinu iznosi 98,9 odsto. Broj tužbi možemo procijeniti na više od 20.000”, navedeno je EP BiH.
Nada Dimitrijević iz “Vodovoda i kanalizacije” Kantona Sarajevo je kazala da su ukupna potraživanja ove firme viša od 54 miliona maraka.
“Od toga se dug od oko pet miliona odnosi na pravna lica, a preostalih 49 miliona su kućni savjeti i individualna lica. Dug datira od 1996. godine”, kazala je Dimitrijevićeva.
Ona je navela da je sada naplativost dosta dobra i iznosi oko 90 odsto i da najveći problem predstavlja naplata starog duga iz devedesetih godina.
Ženja Ljubuškić, portparol preduzeća “Toplane” Kantona Sarajevo, izjavio je da ukupna dugovanja prema ovom preduzeću iznose oko 74 miliona maraka i da dugovi datiraju još iz 1996. godine.
“Od ukupnog duga oko 67 miliona su dugovi stambenih korisnika, a više od sedam miliona su poslovni korisnici. Trenutno imamo 165.000 prijedloga za izvršenje postupka zbog nagomilanih dugova za stambene i 4.900 za poslovne korisnike”, precizirao je Ljubuškić. Nezavisne novine
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
na koji način sudovi mogu pokrenuti postupak koji se odnosi na dugove iz 90-tih godina, zar za njih ne vrijedi zastara?
Volio bih da nam sudija to pojasni, ako je moguće(kad kažem nama, mislim na sve one koji nisu upoznati, a znam da su mnogi zainteresovani), takođe me interesuje po kom osnovu, stav,član i Zakon, “Elektrodistribucije” imaju pravo vršiti obračun kamate parcijalno za mjesece, bez prethodno pravosnažne sudske presude, bez pomoći jedinog ovlaštenog subjekta za obračun kamate (banke),ako ja ne tumačim krivo Zakone, jer nisam pravnik, i prema kom propisu ta ista kamata se uvodi u glavnicu, po isteku obračunskog perioda opterećenog tako obračunatom kamatom. I onda, šlag na tortu, kako ja, ako npr. imam dug iz 1993. godine od 20-tak maraka, 1994. od 15-tak, 1995. od 25KM, i tako dalje recimo po jedan-dva neplaćena računa iz svake naredne godine do 2004., mogu znati kolika je glavnica, ako mi je na svaki taj dug obračunata i u narednom računu uračunata kamata u glavnicu, te u sledećem mjesecu na istu tu kamatu ponovo obračunata kamata, ako sud polazi od načela da iznos zatezne kamate po neplaćenim potraživanjima iz ugovornog odnosa(ne postoji Ugovor, “Elektrodistribucija” RJ Prijedor nikad nije dostavila Ugovore potrošačima na potpis, gdje bi bila utanačena prava i obaveze Ugovornih strana, jedini Ugovor,a koliko poznajem materiju je sama faktura, ali u njoj nema mnogih bitnih stvari od obaveza dobavljača i kvaliteta isporučene robe, kao i redovnosti i načina isporuke, pa sve do obaveza kupca, koji doduše postoji na računu u formi roka i iznosa plaćanja i to je sve)ne može biti veći od same glavnice, tj.duga, otkud onda sitacija da ja trošim 2001.,2002.,2003, i 2004. godine oko 20KM mjesečno struje,a plaćam 50Km mjesečno i dug mi ostaje isti, a sav prethodni dug od 1992. pa do 2001. sa svim kamatama i glavnicama je bio oko 850KM? valjda sam plaćao potrošnju i kamatu za taj mjesec koja onda iznosi trideset ili više maraka što je nemoguće, protivzakonito i ko zna šta sve ne, ali ja se i dan danas ne mogu izvući iz tog kruga.
Mislim da je ovo prava tema i da bi trebalo pozabaviti se njom, jer mi previše toga zvuči nelogično, a ogroman broj ljudi je u istom problemu i svakako bi bilo dobro i za EPRS i za potrošače da se nekako riješi problem, veliki iznos tih njihovih potraživanja je nerealan i čine ga upravo ove kamate koje oni knjiženjem u glavnicu smatraju gubitkom, odnosno nenaplaćenim potraživanima, a odgovori na sve navedeno bi mogli da pokažu šta je zapravo dug i kolika su stvarna potraživanja!
Sudija, i drugi u skladu sa profesijom, unaprijed sam Vam zahvalan, vjerujem da ćete nam pomoći!
ovo je pravo pitanje.pitanje za strucnu raspravu.ali je vreme pogresno.sudovi nam (odnosno dokumnetacija u istim)gori.tako da je sve moguce.moguce da placamo i ono sto nismo potrosili.