– Novi većinski vlasnik „Krajina osiguranja“ potvrdio informacije CAPITAL-a da je Agencija u vanrednoj kontroli otkrila da je prebacio milione na privatne kompanije
– Aggerwal optužuje Agenciju da neće da sarađuje
– Aggerwal razgovarao sa Kajom: Bilo bi dobro spojiti „Krajinu“ i „Bobar“
BANJALUKA, Većinski vlasnik i predsjednik Upravnog odbora „Krajina osiguranja“ Banjaluka Naveen Aggarwal priznao je da je Agencija za osiguranje RS prošle sedmice u vanrednoj kontroli otkrila da je nezakonito prebacio šest miliona KM sa računa „Krajine“ na svoju privatnu firmu. Aggarwal, Amerikanac indijskog porijekla, za poslovni portal CAPITAL.ba, u svom prvom intervju za domaće medije potvrđuje da se sastao sa Mladenom Milanovićem Kajom i da bi bilo dobro da se Krajina i Bobar spoje.
CAPITAL: Zašto ste kupili akcije i šta namjeravate uraditi sa „Krajina osiguranjem“?
AGGARWAL: „Krajina osiguranje“ ima potencijal. Trenutno ova kuća ima i veliki udio na tržištu. Imamo skoro 200 agenata osiguranja koji su raspoređeni po cijeloj RS. Želimo da podignemo ovu kompaniju, kako bismo podigli i njen potencijal na jedan viši nivo. Pripremamo nove proizvode u oblasti osiguranja, a postojeće proizvode unapređujemo. Mnoga unapređenja već su se dogodila. U posljednje dvije sedmice broj prodatih polisa skoro je udvostručen. Takođe, radimo i neke organizacione promjene, ubacujemo neke nove, mlađe ljude u posao. Idemo i na širenje tržišta na prostor FBiH, kao i na područje Srbije.
CAPITAL: Gdje vidite „Krajina osiguranje“ za pet godina po tržišnom učešću?
AGGARWAL: Teško je to reći, jer cilj menadžmenta i Upravnog odbora nije da po svaku cijenu poveća udio kompanije na tržištu u nekom određenom vremenskom intervalu. Govorimo sada o tržištu RS. Naš cilj je da ponudimo što više novih, mnogo kreativnijih proizvoda. Želimo lansirati i neke proizvode koji dolaze iz SAD ili EU, a ovdje uopšte ne postoje. U principu, cilj nije da idemo bezglavo u borbu s konkurencijom, sa drugih 20 osiguravajućih kuća, jer takva borba nanosi štetu cijelom tržištu i to ne bi bilo dobro za RS i BiH.
CAPITAL: Bili ste zainteresovani i za kupovinu „Bobar osiguranja“, ali do toga nije došlo. Kako komentarišete informacije o potencijalnom spajanju „Krajina“ i „Bobar osiguranja“? Da li ste o tome razgovarali sa novim vlasnikom „Bobar osiguranja“ jer, prema mojim informacijama, nedavno ste imali duži sastanak?
AGGARWAL: Sreo sam se sa gospodinom Milanovićem. Prvo, mene su iz „Bobar osiguranja“ zvali u septembru ili u oktobru prošle godine. Mi smo „Krajina osiguranje“ analizirali mnogo duži period prije toga da bi ga u decembru i kupili. Razgovarali smo sa direktorkom „Bobar osiguranja“, ali ona nam je rekla da će vrlo brzo objaviti tender za prodaju. Nismo bili spremni da ulazimo u tu investiciju bez temeljne analize. Naš trenutni interes je da proučimo, analiziramo, ne i da kupujemo. Kada bi se „Krajina osiguranje“ i „Bobar osiguranje“ spojili, to bi mogla postati jaka osiguravajuća kuća, jer su oni jaki u istočnom, a mi u zapadnom dijelu RS. Onda bi to mogla biti jedna izuzetno jaka kompanija koja bi imala odličan pristup klijentima i u istočnom i u zapadnom dijelu RS.
CAPITAL: Da li ste o tome razgovarali sa gospodinom Milanovićem?
AGGARWAL: Prilikom susreta sa njim nismo o tome razgovarali. Tada sam ga upoznao. Pričali smo o svojim iskustvima sa ove dvije osiguravajuće kuće, ali nismo razgovarali o eventualnom spajanju.
CAPITAL: Već ste duži period ovde, na kakav ste prijem naišli?
AGGARWAL: Kao iskusan investitor u SAD, znam da bi se sa investitorom iz BiH u SAD razgovaralo na jeziku zemlje iz koje investitor dolazi. Imam iskustvo sa SIEPA u Srbiji i oni su bili spremni na svaku vrstu pomoći oko registrovanja nove kompanije u Srbiji. Ovdje sam naišao na drugačije ponašanje. Nadao sam se da ću kao strani investitor ovdje biti dobro dočekan. Istina, primio sam toplu dobrodošlicu od strane Vlade RS, to moram istaći, ali sam prilično razočaran ponašanjem Agencije za osiguranje RS. Oni moraju shvatiti da ja ne poznajem jezik ove sredine. Postoje i ogromne kulturne razlike u pogledu biznisa. Zakoni su drugačiji. Prilično je velika birokratija, čak i u kompaniji koju sam kupio. Lokalni vlasnici osiguravajućih kuća su jaki i prijete da nas ugroze na tržištu.
Nemam osjećaj da sam tu među prijateljima.
CAPITAL: Govorite li o ponašanju prethodne ili sadašnje Uprave Agencije za osiguranje?
AGGARWAL: Nisam imao iskustvo sa prethodnim rukovodstvom Agencije za osiguranje RS. Ali, sve ovo što vidim, doživljavam kao jako neprijateljski nastrojeno ponašanje. U SAD, kada radimo, svi su jako opušteni, nasmijani, djeluju srećno, a, ovdje vidim neku tugu na licima, nema osmijeha. Jednostavno, osjećam jako neprijateljsko raspoloženje prema stranom investitoru.
CAPITAL: Mislite li da je to zbog toga što ste ugrozili nečije interese, ili je to, jednostavno, stvar kulture, birokratije?
AGGARWAL: Ja sam ovdje stranac. Nemam osjećaj da sam tu među prijateljima. Strani investitor donosi poslove i prosperitet ovdje. Kada uložimo novac samo u „Krajina osiguranje“ pomažemo da ishranite 140 porodica. Agencija za osiguranje RS treba puno toga mijenjanti u svom radu. Treba da vas vode i podržavaju, da vas obrazuju o ispravnim procedurama. Oni nisu zainteresovani ni da sjednu sa nama, niti da nam odgovore na poziv. Koji bi to, onda, strani investitor poželio da dođe ovdje?
Za moju grešku kriva je Agencija
CAPITAL: Da li to govorite samo zato što je Agencija za osiguranje RS izvršila kod vas vanrednu kontrolu i prema našim informacijama pronašla nezakonite poslove?
AGGARWAL: Napravio sam manju proceduralnu grešku i to se desilo upravo zbog toga što nas nisu dovoljno edukovali, odbijali su da se nađu sa nama. Nisam bio u potpunosti upoznat sa tom procedurom, niti je to Upravni odbor znao. Ljudi iz Agencije su trebali da nas upute, da nas edukuju o spornim procedurama. Ukoliko u startu nastupaju tako kao da je neki strani investitor kriminalac, onda o čemu mi uopšte pričamo.
CAPITAL: Šta ste konkretno uradili?
AGGARWAL: Željeli smo formirati još dvije kompanije, za tehnologije i za male kredite, kao produžetak „Krajina osiguranja“ i željeli smo investirati u te kompanije. Ali, Agencija za osiguranje nikad nije pristala da se nađe sa nama i da nas provede kroz tu proceduru. Kad su došli kod nas i rekli nam da smo napravili grešku, mi smo to za par minuta ispravili. Poslije toga sam im poslao e–mail, moleći ih i zahtijevajući da igraju ulogu koja im je namijenjena. Njihov posao je da izgrade zdravo poslovno okruženje za osiguravajuće kuće.
CAPITAL: Ako je cilj bio da proširite poslovanje Krajina osiguranje, da li ste registrovali kćerke firme „Krajina osiguranja“ ili odvojena pravna lica koja su u vašem vlasništvu?
AGGARWAL: To je i bio nesporazum ovdje. Da bi osnovali kompaniju, rečeno mi je da je najlakše da ih jednostavno ja osnujem i da onda odustanem od svog dijela, onda bi u tom slučaju 50 odsto kapitala bilo vlasništvo „Krajina osiguranja“, a 50 odsto neke druge američke kompanije. Onda bi obje te strane u jednakim iznosima raspolagale kapitalom i to onda više nije moje vlasništvo, već vlasništvo „Krajina osiguranja“. Na taj način bismo mogli dobiti još jako puno američkih investicija i te kompanije bi mogle generisati dobar povrat novca. Ali, takve greške se dešavaju zbog nedovoljno znanja, zbog nepoznavanja propisa.
CAPITAL: Prema mojim informacijama, vi ste već bili prebacili dva puta po tri miliona KM „Krajina osiguranja“ na svoje nove kompanije?
AGGARWAL: Nismo vršili transfer, već smo investirali. „Krajina osiguranje“ je investiralo po tri miliona KM u te dvije kompanije. Druga američka kompanija je trebalo da stavi jednak iznos novca. Oni su počeli sa tim legalnim postupkom u SAD i čekali su odobrenje ove strane. Kada nam je ukazano na to da to nije u skladu sa zakonom, sve to smo prekinuli i vratili smo novac.
Da bi osnovali kompaniju, rečeno mi je da je najlakše da ih jednostavno ja osnujem i da onda odustanem od svog dijela, onda bi u tom slučaju 50 odsto kapitala bilo vlasništvo „Krajina osiguranja“, a 50 odsto neke druge američke kompanije.„Krajina osiguranje“ je investiralo po tri miliona KM u te dvije kompanije. Kada nam je ukazano na to da to nije u skladu sa zakonom, sve to smo prekinuli i vratili smo novac.
CAPITAL: Kako vas je Agencija kaznila?
AGGERWAL: Nema nikakvih sankcija i kazni za „Krajina osiguranje“. Sada završavamo investicioni plan o tekućim rezervama. Očekujem sastanak sa predstavnicima Agencije i da nam oni taj plan odobre. Ono što smo rekli za tehničke rezerve i investicije, to je to. Računi nam nisu blokirani, imamo više od deset miliona kapitala i mi smo likvidni. Iz Agencije insisitiraju na listi tehničkih rezervi i taj novac mora biti investiran. Poslao sam tu listu i čekam odgovor. Navikao sam na američku poslovnu kulturu, gdje se sve završava u roku od pet minuta. Ovdje, međutim, samo na odgovor čekamo po nekoliko dana.
CAPITAL: Kada ste se odlučili na takav poslovni potez za koji krivite Agenciju da vas nije edukovala, pretpostavljam da ste se konsultovali sa svojom upravom u „Krajina osiguranju“? Jesu li Vas oni upozorili da je to nezakonito?
AGGERWAL: Ne.
CAPITAL: Onda imate loš menadžment.
AGGARWAL: (klimanje glavom)
Direktor na ledu, pomoćnici na prinudnom odmoru
CAPITAL: Očekivalo se da ćete promijeniti direktora, kada će doći do promjene?
AGGARWAL: Upravni odbor još nije donio konačnu odluku. Ne želimo ishitreno da donosimo neke zaključke. Ako trenutni direktor posjeduje potencijal, mi ćemo ga zadržati, ali nam treba vremena da vidimo, ko je dobar u kompaniji, ko ne. Mi donosimo američko – zapadnoevropski mentalitet poslovanja ovdje i moramo biti sigurni da će budući direktor imati takav radni mentalitet. Još uvijek analiziramo.
CAPITAL: Već ste otpustili pomoćnike direktora?
AGGARWAL: Ne, niko nije otpušten. To sam pročitao u novinama.
CAPITAL: Da li ste ih suspendovali?
AGGARWAL: Niko nije suspendovan. Dva direktora smo poslali na dvonedjeljni odmor, jer nam je nekoliko radnika ukazalo na neke okolnosti koje su se dogodile. Želimo da sprovedemo istragu i da saznamo da li su optužbe izrečene na njihov račun tačne. Niko nije otpušten ili suspendovan. Oni će biti na odmoru dok se istraga ne završi.
CAPITAL: Da li je razlog za to što ste posumnjali da su prodavali polise za drugu osiguravajuću kuću?
AGGARWAL: Nisam lično posumnjao, ali mi je par radnika prišlo i pokazalo da oni rade za druge kompanije. Neki od tih dokaza su prilično pouzdani. Sazvao sam sastanak Upravnog odbora, tražio sam savjet od generalnog direktora, jer želimo zaštititi interese i imidž kompanije. Oni su na odmoru, dok se to ne završi.
CAPITAL: Razlikuju li se podaci iz dokumentacije „Krajina osiguranja“ i stvarno stanje u kompaniji? Da li je bilo prikrivanja podataka oko poslovanja, tužbi, potencijalnih obaveza?
AGGARWAL: Trenutno završavamo reviziju poslovanja i to će pojasniti sve. Ovo je velika kompanija i kada se završi revizorska kontrola, znaćemo konkretno stanje.
CAPITAL: Sada ste ovdje. Da li ste se u međuvremenu pokajali ili, ipak, vidite dobru šansu i mogućnost za investiranje ovdje?
Aggarwal: Kajanje…rano je još za to. Ova kompanija ima ogroman potencijal. Bio bih srećan zbog fine dobrodošlice, naročito od strane Agencije za osiguranje. Oni su profesionalci i morali bi se boriti za sveukupni napredak ovdje. Nama treba lijepo ponašanje, sa osmijehom, dobra komunikacija, interakcija. Ukoliko strani investitor ne poznaje zakone, poslovnu kulturu, ukoliko je bačen među „ajkule“, ukoliko ga loše „citiraju“, to nije dobrodošlica.
Porodični biznis u Čikagu i Indiji
CAPITAL: Kako ste došli na ideju da investirate novac u poslove osiguranja, konkretno u „Krajina osiguranje“?
AGGARWAL: Prvi razlog je što sam, kao američki građanin indijskog porijekla, primio e–mail od indijskog ambasadora. U cilju promocije i saradnje dvije zemlje Indije i BiH, odnosno Republike Srpske, pitao me, da li bih investirao u RS i uputili su me na Vladin web–sajt za strane investitore, gdje su izlistane sve kompanije ili opcije za strane investicije, odnosno mogućnosti za nekoga ko želi ovdje da investira. Konsultovao sam svog analitičara za investicije i ponuđene su mi dvije kompanije. „Krajina osiguranje“ mi je izgledalo kao prilično zanimljiv izbor. Drugi razlog za ovo opredjeljenje je u činjenici da moja porodica u Čikagu posjeduje 50 odsto kompanije koja se bavi finansijskim uslugama. Naravno, procijenili smo da možemo imati interes za investiranje u „Krajina osiguranje“ i zato smo izabrali upravo njih.
CAPITAL: Recite više detalja o Vašem poslovanju, čime se bavite?
AGGARWAL: Prisutni smo u Srbiji oko eksploatacije specifične hemikalije, borne kiseline. Moja porodica se 75 godina bavi eksploatacijom bora u Indiji. Prilično smo prisutni na tržištu Indije s tom rudom. Oko 2003. ili 2004. godine pozvani smo od strane Agencije za promociju investicija – SIEPA iz Beograda, sa pitanjem da li smo zainteresovani za velike investicije, konkretno u oblasti rudarstva. Srbija nije imala tržište za te proizvode i tražili su razlog da im se omogući pristup tržištu za te proizvode. Tražili su tehnologiju i kapital. Mi smo im to obezbijedili. Uz našu pomoć nekoliko poslova je osmišljeno i nakon našeg učešća na srbijanskom tržištu stvorio se novi problem, nisu imali dovoljno toga da proizvedu za indijsko tržište. I još uvijek imaju taj problem. U principu, to je zbog toga što mi imamo jako veliki udio na indijskom tržištu. Govorimo o 1,3 milijarde ljudi u Indiji. Pored toga, imamo i firmu za promet nekretnina u Čikagu. Naravno i pomenutu porodičnu firmu u Indiji.
CAPITAL: Siniša Vukelić
7 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Ha, ha, ha. “Da bi osnovali kompaniju, rečeno mi je da je najlakše da ih jednostavno ja osnujem i da onda odustanem od svog dijela ….”. Ovaj misli da su ljudi ovde glupi. Pa on je htio da vrati sebi uplaćen kapital i tako da dođe do Krajina osiguranja šetajući novac preko računa. Ovaj kao da je školu učio u Balkan investment banci.
Pa nije jedin koji je tako uradio.Samo mu se jako žurilo.Znam ovdje engleski Fond koji je na prilično otvoren način izvukao kapital iz nekad uspješne banjalučke firme. Uspješne po parametrima broj zaposlenih,dobiti ,investicija ,te velikih sponzorisanja i donacija gradu B.L.Da se samo malo zagrebe ispod površine i plaćenih revizija ,svašta bi se našlo
Isto kao kod Balkan Investment Banke, Biraca, Rafinerije….
Zanimljivo je ovo. Kao kad bi covjek kupio kucu, i onda kad useli , uzme od prodavca novac koji je dao za kucu. Ovako nesto samo moze u RS.
Poslije Sipke i njegovog lopovluka, za koji nije odgovarao, nista me vise ne iznenadjuje.
Milana, ali Mila Gromilić je upropastila firmu. Ona je odgovorna za dokapitalizaciju odnosno za pojavu ovog čovjeka koji ko zna u čije ime ovo radi, ona je odgovorna za lopovluk u kojem su nestali milioni prethodnih 8 godina, ona je odgovorna za budući gubitak radnih mjesta. Ali nju niko nije dirao do sada zato što je iz SNSD-a. Svi zaposleni to znaju.
Prije dolaska Mile Gromilić za direktora rezervni fondovi Krajina osiguranja su bili puni i nije trebala nikakva dokapitalizacija. Radnici svakog petka u 15.00 sati dobijali platu, plus regres, topli obrok, prevoz. Bilo je to osiguravajuće društvo od ugleda i poštovanja. Za vrijeme direktorovanja Mile Gromilić sve je upropašteno i potrošeno (pokradeno), ali je važno da su (plaćeni) mediji pisali i objavljivali sve suprotno od stvarnosti, a njena priča pred kontrolnim organima je uvijek bila da iza nje stoji najviši državni vrh. Ona je direktni krivac za pojavljivanje nekakvog Indijca-vrlo sumnjivih namjera. Otkazi radnicima su posljedica izgubljenog tržišta, što je “uspjeh” Mile Gromilić koja se za svog mandata bavila namirivanjem svog đžepa spletkarenjem i najbrutalnijim manipulacijama. Dobrinka sa portirnice bi bila bolji direktor od nje.